Predsjednik Južne Koreje, Yoon Suk Yeol, proglasio je “vanredno stanje i vojnu upravu” u utorak, optužujući opoziciju u zemlji da kontroliše parlament, simpatizira sa Sjevernom Korejom i paralizira vladu antidržavnim aktivnostima u nenajavljenom kasnovečernjem obraćanju putem televizije.
“Kako bismo zaštitili liberalnu Južnu Koreju od prijetnji koje predstavljaju komunističke snage Sjeverne Koreje i eliminisali antidržavne elemente… ovim proglašavam vanredno stanje i vojnu upravu,” izjavio je Yoon u uživo emitovanom obraćanju naciji.
BREAKING:
South Korea’s President Yoon Suk Yeol announces he’s introducing emergency martial law, accusing the opposition of anti-state activities, plotting a rebellion and aiding North Korea
The opposition controls the Parliament, making life difficult for the president.
🇰🇷🇰🇵 pic.twitter.com/0jwX5dMy8R
— Visegrád 24 (@visegrad24) December 3, 2024
Yoon je ovu odluku objavio tokom televizijskog obraćanja, obećavajući da će “iskorijeniti pro-sjevernokorejske snage i zaštititi ustavni demokratski poredak.” Nije odmah bilo jasno kako će ovi potezi utjecati na upravljanje zemljom i demokratski poredak.
Yoon — čiji je rejting popularnosti opao posljednjih mjeseci — borio se da progura svoj politički program protiv parlamenta kojim dominira opozicija otkako je preuzeo dužnost 2022. godine.
Yoonova konzervativna stranka People Power Party bila je u zastoju s liberalnom opozicionom Demokratskom strankom oko prijedloga budžeta za narednu godinu. Također je odbacivao pozive za nezavisne istrage u vezi sa skandalima koji uključuju njegovu suprugu i visoke zvaničnike, što je izazvalo brze i oštre osude njegovih političkih rivala.
Demokratska stranka je, prema izvještajima, sazvala hitni sastanak svojih poslanika nakon Yoonove objave.
Proglašavanjem ratnog stanja ne objavljuje se rat, što je veoma važno naglasiti. Riječ je o mjeri koja omogućava vojsci preuzimanje kontrole nad civilnim vlastima radi održavanja reda i sigurnosti. To može uključivati ograničavanje građanskih prava, poput slobode kretanja i okupljanja, te uvođenje cenzure medija.
Ovakve mjere obično se poduzimaju u situacijama ozbiljne prijetnje nacionalnoj sigurnosti, kao što su vanjske prijetnje ili unutrašnji nemiri.
