Bilo je skeptičnih komentara nakon što je Večernji list donio vijest o asfaltiranja 1100 metara ceste s dva traka kroz naselje Brljicu te planu da se naselje Grljevići poveže, ne samo s Gradom Ljubuškim kojem pripada, nego preko Rasna i sa Širokim Brijegom. U međuvremenu, Grljevčani su uspjeli probiti još 1700 metara i s dva kolnička traka stići do pod samo naselje te asfaltiranjem proširiti postojeću prometnicu kroz Gornju Vitinu. Međutim, to je samo dio zamišljenog plana.

Podsjećamo, Grljevčani domicilni i raseljeni, s kojima smo u proteklih godinu-dvije razgovarali, iznosili su ambiciozan plan prema kojem bi njihovo naselje postalo središte kraške Hercegovine. Za tu viziju imali su i zanimljive argumente – naselje je od okolnih gradskih i općinskih središta Zapadne Hercegovine – Ljubuškog, Širokog Brijega, Gruda i Čitluka udaljeno približno po petnaestak kilometara. U međuvremenu, proširili su trase na svom području prema Borajini, odnosno Grudama, radilo se i prema Lipnu, odnosno Čitluku, a ovih smo se dana osvjedočili da su udarili i prema najvažnijem – naselju Rasno, koje pripada Širokom Brijegu.
Spojiti Grljeviće i Rasno, odnosno Ljubuški i Široki Brijeg, bila je želja generacija, jer koliko god bila blizu, ta dva mjesta povezivala je uska krivudava trometarska prometnica, nekadašnji konjski put.

Na licu mjesta smo se uvjerili da su Grljevčan i Rašnjani krenuli u realizaciju željenog projekta. Radi se s obiju strana. Posebice je zanimljivo – nisu krenuli starim krivudavim puteljkom koji je, po našem mjerenju, dugačak 4,3 km, nego potpuno novom trasom kroz ljuti krš obrastao dračom i grabovinom. Od bolje upućenih doznali smo da je nova trasa dugačka samo 2,7 kilometara, pri čemu je grljevačka dionica za dvjestotinjak metara duža od one rašanjske.

Trenutačno se probija osnovna trasa nakon čega slijedi izrada tehničke dokumentacije – projektiranje, izdavanje odobrenja za građenje… Od nadležnih u Mjesnoj zajednici Grljevići doznali smo da se trenutačno radi od prikupljenih sredstava koja su bila na raspolaganju, dok će se o ovom kraškom pothvatu više znati nakon sastanka gradonačelnika Ljubuškog i Širokog Brijega s predstavnicima mjesnih zajednica Rasno i Grljevići.

Priča iz Grljevića i Rasna ne bi bila toliko zanimljiva da je nisu pokrenuli sami mještani, koji se baš i ne slažu oko svega, ali na terenu smo vidjeli da posao ide i da je odabrana najkraća trasa, što projekt čini izglednim, tj. dosta jeftinijim od postojeće trase, odnosno kraškog puteljka.

Da je riječ o važnom projektu, govori i činjenica da bi njezinom realizacijom Ljubuški i Široki Brijeg spajala prometnica dugačka 28 kilometara, što je znatno kraće od danas najčešće korištene preko Gruda, dužine 44 kilometra ili prometnice preko Tromeđe (Čitluk), dužine oko 39 kilometara. Prema viziji Grljevčana, uz prometnicu sjever (Široki Brijeg), jug (Ljubuški), južno od naselja probila bi se i prometnica istok (Čitluk), zapad (Grude), a u tom slučaju Grljevići, koji su uz Brljicu, Šiljeviša, Mamiće u grudskoj općini i Trebinjsku šumu područje Trebinja, smatrali vodećim duhanskim središtima BiH, uistinu bi postali kraško središte Hercegovine.

Sada već bivši operativni direktor, Nurdin Pitarević postaje novi izvršni direktor (CEO) marke Rimac, dok osnivač marke Mate Rimac ostaje predsjednik. Marko Brkljačić preuzima ulogu (COO) koju je prethodno obavljao Pitarević.

Nema sumnje da je jedna od najutjecajnijih, pa čak i najinspirativnijih figura u europskoj automobilskoj industriji posljednjih godina bio Mate Rimac. S tek navršenih 38 godina, malo tko može reći da je u toj dobi bio izvršni direktor dvije važne automobilske kompanije na globalnoj razini.

Međutim, Mate Rimac je mnogo toga – strastveni ljubitelj automobila, tehnologije, vizionar, poduzetnik… Zbog ograničenja ljudske prirode, Mate je donio odluku: fokusirati se na ulogu CEO-a Bugattija i prepustiti upravljanje vlastitom firmom Rimac, koja od sada dobija novog CEO-a – Nurdina Pitarevića.

Razlog promjene nije toliko rast Rimca kao brenda, koliko rast Rimac Technologyja. Kompanija ne samo da proizvodi ekskluzivne hipersportske automobile Nevera za odabrane kupce širom svijeta – ona je i dobavljač baterija za klijente i OEM partnere, isporučujući desetke tisuća baterijskih sustava i pogonskih jedinica.

Nurdin Pitarević dolazi iz Continentala i u proteklim godinama bio je praktično Rimčeva desna ruka kao COO (operativni direktor). Odigrao je ključnu ulogu kako u industrijskom rastu Rimca, tako i u realizaciji nekoliko najambicioznijih projekata kompanije.

Mate Rimac neće u potpunosti napustiti marku – ostaje predsjednik, dok će se istovremeno fokusirati na Bugatti, čiji CEO ostaje. Poziciju COO-a, koju je do sada zauzimao Pitarević, preuzima Marko Brkljačić, koji je tu ulogu de facto već obavljao.

Mate Rimac izjavio je: “Nurdin je dokazao da je izuzetan lider tijekom svog mandata kao COO i moj zamjenik u vođenju Rimac Technologyja. Kombinira duboko operativno iskustvo s jasnim strateškim razmišljanjem i snažnim osjećajem za ljude i kulturu. Imam puno povjerenje u Nurdina da preuzme upravljanje Rimac Technologyjem u narednoj fazi rasta.”

Pitarević će voditi plan puta kompanije do 2030. godine, koja između ostalog uključuje digitalizaciju poslovanja uz pomoć umjetničke inteligencije, a posebno je zanimljiv razvoj solid-state baterija nove generacije u suradnji s globalnim tehnološkim partnerom – vjerojatno s ProLogium Technology, s kojom je potpisan sporazum u rujnu 2025.

Rast seže dalje od razvoja automobila poput Nevere ili Bugatti Tourbillona – kompanija je već ranije najavila partnerstva s BMW Grupom i Ceer Motors. U budućnosti se očekuju i dodatne najave zajedničkih programa s drugim proizvođačima koji su trenutno u razvoju ili pod ugovorom o povjerljivosti.

Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner danas su započeli ključnu rundu razgovora u Ženevi pod snažnim pritiskom “jastrebova” u administraciji i republikanaca u Kongresu da ne pristanu na sporazum koji bi se mogao tumačiti kao popuštanje Iranu, prenosi Index.

Ovo je pet ključnih zahtjeva

• Gašenje i demontaža sva tri glavna nuklearna postrojenja: Fordow, Natanz i Isfahan
• Predaja svog obogaćenog uranij Sjedinjenim Državama
• Sporazum mora biti trajan, bez vremenskog ograničenja
• Nema obogaćivanja uranija (moguć rad samo medicinskog reaktora u Teheranu)
• Tek minimalno ublažavanje sankcija odmah, više tek ako Iran dugoročno poštuje dogovor

Zahtjev za demontažu postrojenja i predaju obogaćenog uranija

Prema pisanju WSJ-a, američki pregovarači trebali su jasno poručiti da Iran mora demontirati svoja tri glavna nuklearna postrojenja – u Fordowu, Natanzu i Isfahanu – te predati sav preostali obogaćeni uranij Sjedinjenim Državama.

Washington također inzistira da eventualni nuklearni sporazum mora trajati trajno, bez vremenskog ograničenja, za razliku od sporazuma postignutog za vrijeme administracije Baracka Obame, koji je predviđao postupno ukidanje ograničenja. Republikanci su taj sporazum godinama nazivali preslabim. Trump je tijekom prvog mandata izašao iz tog dogovora, poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA), i ponovno uveo oštre sankcije Iranu.

Američki zahtjevi dolaze nakon što je Trump u obraćanju o stanju nacije prekjučer upozorio da Iran nastavlja razvijati nuklearno oružje i balističke projektile koji bi mogli dosegnuti SAD, optužbe koje Teheran odbacuje.

Prijetnje vojnim udarom i koncentracija snaga

Zahtjevi bi mogli biti teško prihvatljivi za Teheran u trenutku kada obje strane pokušavaju pronaći diplomatsku alternativu američkom napadu. Trump je zaprijetio vojnom akcijom ako se ne postigne dogovor te je u blizini Irana koncentrirao značajne snage, uključujući dva nosača zrakoplova, napredne borbene avione, razarače i proturaketne sustave.

Iran je poručio da bi svaki napad, pa i ograničen, smatrao okidačem za sveobuhvatan odgovor.

“Ovo bi mogla biti posljednja prilika za postizanje dogovora”, rekao je Saeid Golkar, izvanredni profesor na Sveučilištu Tennessee u Chattanoogi i stručnjak za iransku vojsku. “Ako to ne uspije, SAD će vojnim sredstvima rješavati ono što ne mogu diplomacijom.”

Iran nudi ustupke, ali inzistira na obogaćivanju

Iran inzistira na pravu na obogaćivanje uranija, ali nudi prijedloge kojima bi pokušao umiriti Washington. Među njima su smanjenje razine obogaćivanja s trenutačnih do 60% na 1,5%, privremena obustava obogaćivanja na nekoliko godina ili prerada u okviru arapsko-iranskog konzorcija sa sjedištem u Iranu.

Rasprave su zasad hipotetske jer je iranski nuklearni program uvelike uništen u 12-dnevnom ratu s Izraelom i SAD-om prošlog lipnja.

SAD inzistira na nultom obogaćivanju, ali američki dužnosnici navode da bi pregovarački tim mogao dopustiti Iranu ponovno pokretanje reaktora u Teheranu koji bi koristio vrlo nisko obogaćeni uranij u medicinske svrhe.

Unutarnji pritisci

I takav ustupak suočava se s jakim otporom jastrebova unutar administracije i među republikanskim zastupnicima. Dio dužnosnika i zakonodavaca brine i zbog sadržaja i zbog dojma da bi Trump mogao prihvatiti sporazum s ograničenim obogaćivanjem.

Republikanski senator Lindsey Graham, blizak Trumpov saveznik, jučer je poručio da, ako se razmatra mogućnost da se Iranu dopusti “vrlo malo obogaćivanje uranija radi spašavanja obraza, zaboravite to”.

Large US airlift toward the Middle East continues today:
F-35s squadrons supported by tankers seen crossing the Atlantic, 2 F22 Squadrons have landed in Britain and will travel to the Middle East soon, more transports are seen heading to and from Middle East/Diego Garcia bases. pic.twitter.com/ekwZwCEXaJ

— WarMonitor (@WarMonitor3) February 26, 2026

Sankcije, projektili i regionalne milicije

Sjedinjene Države nude tek minimalno ublažavanje sankcija kao dio sporazuma, što je dodatna točka prijepora jer Iran očekuje znatno veće olakšice za svoje opterećeno gospodarstvo, čije su slabosti početkom godine potaknule masovne prosvjede protiv režima.

Američki dužnosnici poručuju da Washington želi najprije vidjeti dugotrajno poštivanje sporazuma, a tek potom razmotriti dodatno ublažavanje sankcija i druge pogodnosti.

Iako bi Washington želio da Iran ograniči i svoj program balističkih projektila te potporu regionalnim saveznicima i milicijama, razgovori u Ženevi usmjereni su prvenstveno na sprječavanje iranskog puta prema nuklearnom oružju.

Neki dužnosnici smatraju da bi pitanja projektila i potpore milicijama mogli rješavati američki regionalni partneri uz podršku SAD-a. Drugi drže da bi Washington trebao inzistirati na širem sporazumu koji bi obuhvatio nuklearni program, projektile i milicije, ali priznaju da bi i isključivo nuklearni dogovor bio značajan početak ako je to jedina dostupna opcija.

Upozorenja o balističkim projektilima

Visoki američki dužnosnici izrazili su zabrinutost da Iran razvija balističke projektile većeg dometa, ali nisu iznosili dodatne pojedinosti.

“Neću nagađati koliko su daleko stigli, ali sasvim je jasno da pokušavaju razviti interkontinentalne balističke projektile”, rekao je ministar vanjskih poslova Marco Rubio u srijedu novinarima. “A iransko inzistiranje da se o balističkim projektilima uopće ne razgovara veliki je, veliki problem. I tu ću stati.”

Prema pisanju Wall Street Journala, razlike između Washingtona i Teherana ostaju duboke, a ulozi su visoki – jer neuspjeh pregovora povećava vjerojatnost izravnog vojnog sukoba.

Federalni revizori su još 2023. godine ukazali na određene probleme u vezi s obnovom tramvajske infrastrukture u Sarajevu, navodi bivši ministar komunalne privrede Kantona Sarajevo Almir Bečarević u autorskom tekstu za portal Istraga.ba.

Prema izvještaju Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH za 2023. godinu, za dio rekonstruisane tramvajske trase nije bila ishodovana upotrebna dozvola.

Problemi s dozvolama i napajanjem

U revizorskom izvještaju se navodi da je za dio trase pruge koji pripada općini Novo Sarajevo (dio lota 2 i dio lota 3) upotrebna dozvola dobivena 10. novembra 2023. godine.

Međutim, radovi na sekciji 5 (ulica Franca Lehara – kružni tok Željeznička stanica, lot 4) okončani su 20. novembra 2023. godine, ali upotrebna dozvola za dio trase koji prolazi kroz općine Novo Sarajevo i Centar do kraja godine nije bila ishodovana.

Revizori su utvrdili da su se na projektu javili problemi u vezi s napajanjem električnom energijom.

S obzirom na to da nakon 2023. godine nije objavljen novi revizorski izvještaj za Ministarstvo saobraćaja i Kanton Sarajevo, nije moguće utvrditi da li je dozvola u međuvremenu pribavljena.

Pruga kao jedinstven linijski objekat

Izvještaj ukazuje i na činjenicu da su dozvole pribavljane po općinama, iako se tramvajska pruga posmatra kao jedinstven linijski objekat.

To je otvorilo pitanje pravnog i tehničkog kontinuiteta infrastrukture.

GRAS kao operater, ali ne i vlasnik

Revizori su utvrdili da je Ministarstvo saobraćaja 29. septembra 2022. godine zaključilo sporazum s KJKP “GRAS” kojim je tom preduzeću, kao operateru, data suglasnost da koristi tramvajsku prugu.

Zakonom o javnom prijevozu putnika u Kantonu Sarajevo definisano je da tramvajska infrastruktura obuhvata prugu, kontaktne mreže, elektrovučne podstanice i pripadajuće napojne kablove.

Istim zakonom propisano je da je vlasnik infrastrukture odgovoran za održavanje kolosijeka i kontaktne mreže u sigurnom i voznom stanju.

Prema dostupnim podacima, vlasnik obnovljene infrastrukture je Ministarstvo saobraćaja, odnosno Vlada Kantona Sarajevo, dok je GRAS operater.

Vozila nisu u vlasništvu GRAS-a

Revizori su također naveli da su trolejbusi dati GRAS-u na korištenje bez naknade, te da se ne vode kao osnovno sredstvo tog preduzeća.

Slična situacija je i s novim tramvajima, autobusima i kombibusima – investitor je bila Vlada Kantona Sarajevo, a vozila nisu evidentirana kao imovina GRAS-a.

Novi pravilnik i buduće trase

U međuvremenu je usvojen i Pravilnik za projektovanje, građenje i održavanje tramvajske pruge u Kantonu Sarajevo, kojim je precizirano da prugu čine gornji i donji stroj, objekti, postrojenja, zemljište i prateća infrastruktura.

To praktično znači da će i buduće trase, poput pruge Ilidža – Hrasnica, biti u vlasništvu Vlade Kantona Sarajevo, dok će GRAS imati ulogu operatera.

Otvorena pitanja nakon nesreće

Aktuelna situacija ponovo je otvorila pitanje modela upravljanja javnim prijevozom, odnosa vlasništva i odgovornosti, kao i eventualnih nelogičnosti u procesu obnove infrastrukture.

Ostaje da nadležne institucije utvrde sve okolnosti i eventualne propuste, posebno u kontekstu sigurnosti i zakonitosti korištenja infrastrukture.

Vlada Federacije BiH donijela je odluku o usklađivanju penzija u iznosu od 11,26 posto, na visinu penzije isplaćenu za decembar 2025. godine, a koju je donio Upravni odbor Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Ovom odlukom izvršeno je prvo usklađivanje penzija u 2026. godini i to u dva dijela, na način da je akontativno usklađivanje penzija izvršeno u januaru 2026. godine u visini od 11,2 posto, a dodatno usklađivanje penzija, izvršit će se u skladu sa Odlukom u visini od 0,06 posto.

Kako obrazlaže predlagač, u skladu sa objavljenim službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, na dan 15.2.2026. godine, prosječna bruto plaća u Federaciji BiH je za period I-XI 2025. godine, u odnosu na I-XI 2024. godine, povećana za 16,3 posto, dok je za isti period indeks potrošačkih cijena (CPI) rastao po stopi od 3,7 posto.

U skladu sa ovim objavljenim podacima, a prema formuli za redovno usklađivanje penzija, koja je zbir 60 posto stope rasta prosječne bruto plaće i 40 posto stopa rasta CPI, stopa konačnog usklađivanja penzija počev od 1.1.2026. godine iznosi 11,26 posto.

U tramvajskoj nesreći u Sarajevu, na području općine Centar, smrtno je stradala jedna osoba. Dvije su osobe ozlijeđene, prema trenutačnim podacima, priopćeno je iz MUP-a ŽS. Obaviješten je tužitelj. Policijski službenici su na terenu.

Prema policijskom izvješću, tramvaj je iskočio iz tračnica u ulici Zmaja od Bosne. Od siline udara tramvajska stanica gotovo je potpuno uništena.

Na terenu su i pripadnici Vatrogasne brigade Županije Sarajevo koji režu tramvaj kako bi izvukli ozlijeđenu osobu. Glavna prometnica je zatvorena i postavljene su žute trake, a vozila se s glavne ceste preusmjeravaju na alternativne pravce.

Sinoćnji sukob navijačkih skupina Hajduka i Crvene zvezde kod Međunarodnog aerodroma Tuzla rezultirao je s ukupno 23 ozlijeđene osobe, od kojih su tri u teškom zdravstvenom stanju, potvrđeno je iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla.

Prema navodima bolnice, 18 osoba zatražilo je liječničku pomoć, a jedan pacijent zadržan je na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju. Riječ je o 23-godišnjem muškarcu iz Prijedora, koji je zbog teških ozljeda glave, kralježnice, prsnog koša i ruke hospitaliziran u Jedinici intenzivne terapije.

Iz UKC-a Tuzla navode da su ostali ozlijeđeni zbrinuti na klinikama za bolesti uha, grla i nosa te kirurgiju glave i vrata, ortopediju i traumatologiju te neurokirurgiju, nakon čega su pušteni na kućno liječenje. Sve tri osobe u teškom stanju, kako je potvrđeno, navijači su Crvene zvezde.

Policija je nakon sukoba privela ukupno 93 osobe, a prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova Tuzlanske županije, 14 osoba dovodi se u vezu s kaznenim djelima – 11 pripadnika Torcide iz Hrvatske i tri iz Bosne i Hercegovine.

Glasnogovornica MUP-a Tuzlanske županije izjavila je kako je osumnjičenima oduzeta sloboda te da se trenutačno nalaze u prostorijama za zadržavanje. Nakon kriminalističke obrade i 24-satnog zadržavanja bit će predani Županijskom tužiteljstvu Tuzlanske županije, koje će odlučiti o njihovom daljnjem zadržavanju.

Prema navodima medija, među privedenima su navijači iz Splita, Pule, Vinkovaca i Ploča, kao i trojica državljana BiH iz Brčko Distrikta, Mostara i Čitluka.

Navijači Crvene zvezde u Tuzli su se zatekli zbog povratka s utakmice Europske lige protiv Malmöa, odigrane u Švedskoj. Po izlasku iz zračne luke, ispred njih ih je, prema policijskim informacijama, dočekala skupina pripadnika Torcide, nakon čega je došlo do fizičkog obračuna.

Posebnu pozornost izazvale su informacije da je dio navijača Hajduka prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu na graničnom prijelazu Kamensko policiji naveo kako putuje na humanitarni turnir u Žepču, no kasniji događaji pokazali su da je stvarni cilj putovanja bio sukob s protivničkim navijačima.

Policijska uprava Široki Brijeg zaprimila je 23. prosinca 2025. godine u 12:15 sati prijavu o obiteljskom nasilju koje se dogodilo na širem području Širokog Brijega, a u kojem je žrtva bio 81-godišnji muškarac.

Ozlijeđeni muškarac prebačen je u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, gdje mu je pružena liječnička pomoć.

O događaju je obaviješten dežurni tužitelj Županijsko tužiteljstvo Županije Zapadnohercegovačke, koji je ovlastio policijske službenike da zaprimaju prijavu od oštećenog te poduzmu sve potrebne mjere i radnje.

Zbog postojanja osnova sumnje da je kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 222. Kaznenog zakona Federacije BiH počinio M. M. rođen 1991. godine iz Širokog Brijega, osumnjičeni je istog dana oko 14:15 sati lišen slobode i smješten u prostorije za zadržavanje Policijske uprave Široki Brijeg.

U suradnji sa Županijskim tužiteljstvom ŽZH, policijski službenici su po hitnoj proceduri u roku od 24 sata kompletirali predmet i protiv osumnjičenog podnijeli izvješće o počinjenom kaznenom djelu.

Dana 24. prosinca 2025. godine Županijsko tužiteljstvo ŽZH podnijelo je Općinski sud u Širokom Brijegu prijedlog za određivanje pritvora protiv osumnjičenog M. M. Nakon održanog ročišta, sudac za prethodni postupak istog je dana donio rješenje o određivanju pritvora u trajanju od 30 dana, zbog opravdane bojazni da bi osumnjičeni mogao ponovno počiniti isto ili slično kazneno djelo.

Iz Tužiteljstva su priopćili kako će istraga u ovom predmetu biti nastavljena intenzivnim radom do njezina okončanja.

Tisuće hodočasnika iz cijeloga svijeta izabrale su Međugorje za doček nove 2026. godine. U srijedu, 31. prosinca 2025. posljednji je dan građanske godine. Misa zahvalnica za proteklu 2025. godinu u crkvi svetog Jakova u Međugorju slavit će se u 18 sati, a žive jaslice zajednica Cenacolo uprizorit će od 19 sati i 15 minuta. Molitveno bdijenje pred svetkovinu Marije Bogorodice počinje u 22 sata, a nakon toga slijedi misno slavlje u 23.30, piše Radiopostaja Mir Međugorje.

Molitveno bdijenje i misno slavlje kojim će brojni župljani i hodočasnici ući u 2026. godinu za one koji neće biti u Međugorju prenosit će se i u programu Radiopostaje Mir Međugorje kao i na YouTube kanalima Media Mir Međugorje.

U četvrtak, 1. siječnja 2026., je svetkovina Marije Bogorodice. Svete mise u župnoj crkvi sv. Jakova su u 8, 11 i 18 sati.

Program za doček Nove godine u Međugorju: 17 sati – krunica, 18 sati – misa zahvalnica, 19.15 – žive jaslice, 22 sata – klanjanje te u 23.30 misa.

Zbog najava nestabilnih vremenskih prilika u prvim danima siječnja, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ uputila je apel građanima na pojačan oprez, osobito u prometu i pri kretanju na otvorenom.

Nakon što je mostarski meteorolog Zoran Zadro upozorio da se od 3. do 7. siječnja u dijelovima regije, uključujući Hercegovinu, mogu očekivati obilne oborine, uz povećan rizik od lokalnih poplava i odrona. Prema najavama, od 6. siječnja moguć je i prodor hladnog zraka, što bi u pojedinim područjima moglo dovesti do snijega i dodatnog pogoršanja uvjeta na cestama.

“Meteorolog koji je 2012. godine najavio obilne snježne padaline upozorava da bi i ove godine moglo doći do zabjeljenja na našem području. S obzirom na iskustva i situaciju koja nas je zadesila 2012. godine, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ apelira na sve građane da u novogodišnjoj noći i početkom 2026. godine u prometu sudjeluju isključivo s propisanom zimskom opremom te da ne sjedaju za volan u alkoholiziranom stanju”, naveli su na Facebooku.

Kako su istaknuli, sve nadležne službe bit će u punoj pripravnosti i na raspolaganju građanima u slučaju ostvarenja najavljenih vremenskih prognoza.