Sada već bivši operativni direktor, Nurdin Pitarević postaje novi izvršni direktor (CEO) marke Rimac, dok osnivač marke Mate Rimac ostaje predsjednik. Marko Brkljačić preuzima ulogu (COO) koju je prethodno obavljao Pitarević.

Nema sumnje da je jedna od najutjecajnijih, pa čak i najinspirativnijih figura u europskoj automobilskoj industriji posljednjih godina bio Mate Rimac. S tek navršenih 38 godina, malo tko može reći da je u toj dobi bio izvršni direktor dvije važne automobilske kompanije na globalnoj razini.

Međutim, Mate Rimac je mnogo toga – strastveni ljubitelj automobila, tehnologije, vizionar, poduzetnik… Zbog ograničenja ljudske prirode, Mate je donio odluku: fokusirati se na ulogu CEO-a Bugattija i prepustiti upravljanje vlastitom firmom Rimac, koja od sada dobija novog CEO-a – Nurdina Pitarevića.

Razlog promjene nije toliko rast Rimca kao brenda, koliko rast Rimac Technologyja. Kompanija ne samo da proizvodi ekskluzivne hipersportske automobile Nevera za odabrane kupce širom svijeta – ona je i dobavljač baterija za klijente i OEM partnere, isporučujući desetke tisuća baterijskih sustava i pogonskih jedinica.

Nurdin Pitarević dolazi iz Continentala i u proteklim godinama bio je praktično Rimčeva desna ruka kao COO (operativni direktor). Odigrao je ključnu ulogu kako u industrijskom rastu Rimca, tako i u realizaciji nekoliko najambicioznijih projekata kompanije.

Mate Rimac neće u potpunosti napustiti marku – ostaje predsjednik, dok će se istovremeno fokusirati na Bugatti, čiji CEO ostaje. Poziciju COO-a, koju je do sada zauzimao Pitarević, preuzima Marko Brkljačić, koji je tu ulogu de facto već obavljao.

Mate Rimac izjavio je: “Nurdin je dokazao da je izuzetan lider tijekom svog mandata kao COO i moj zamjenik u vođenju Rimac Technologyja. Kombinira duboko operativno iskustvo s jasnim strateškim razmišljanjem i snažnim osjećajem za ljude i kulturu. Imam puno povjerenje u Nurdina da preuzme upravljanje Rimac Technologyjem u narednoj fazi rasta.”

Pitarević će voditi plan puta kompanije do 2030. godine, koja između ostalog uključuje digitalizaciju poslovanja uz pomoć umjetničke inteligencije, a posebno je zanimljiv razvoj solid-state baterija nove generacije u suradnji s globalnim tehnološkim partnerom – vjerojatno s ProLogium Technology, s kojom je potpisan sporazum u rujnu 2025.

Rast seže dalje od razvoja automobila poput Nevere ili Bugatti Tourbillona – kompanija je već ranije najavila partnerstva s BMW Grupom i Ceer Motors. U budućnosti se očekuju i dodatne najave zajedničkih programa s drugim proizvođačima koji su trenutno u razvoju ili pod ugovorom o povjerljivosti.

Stotinu najbogatijih poslovnih ljudi u regiji u godini je uvećalo bogatstvo za oko dvije milijarde eura.

Pokazuje to ovogodišnje regionalno istraživanje koje su zajedno uradili beogradski časopis Nedeljnik, dnevnici Oslobođenje i slovenski Finance (s portalom Finance Manager), hrvatski tjednik Lider i sjevernomakedonski ekonomski portal Kapital, prenosi Press.

– Po rastu bogatstva regionalni biznismeni prate svjetski trend – Forbes kaže da je za isto razdoblje bogatstvo najbogatijih 3028 poduzetnika, investitora i nasljednika u svijetu uvećano za dva bilijuna dolara. Još jedna godina, još jedan set rekorda za klasu milijunaša/milijardera – piše Miša Brkić iz Nedeljnika, koji je vodio istraživanje. U odnosu na kumulativni BDP regije, biznismeni iz Srbije nose 38 posto, Hrvatske 39, BiH 12, Sjeverne Makedonije sedam, a Crne Gore četiri posto.

On konstatira kako najveći broj kompanija u regiji više raste nego što pada iako je kriza. Kako kaže Brkić, i ova lista 100 najbogatijih u regiji “potvrđuje tezu da su velike kompanije anticiklične, da rastu u krizi. Na ovogodišnjoj listi 100 najbogatijih najviše je (48) poslovnih ljudi iz Srbije. Poslije dvogodišnje dominacije biznismena iz Hrvatske na vrh se vratio tandem iz Srbije – vlasnik Delta holdinga Miroslav Mišković ponovno je najbogatiji u regiji, prati ga obitelj Kostić, vlasnici MK grupe. U prvih 10 najbogatijih su četiri biznismena iz Srbije i šest iz Hrvatske – bogatstvo srbijanske “četvorke” vrijedi 9,8 milijardi eura, a “šestorke” iz Hrvatske 10,9 milijardi. Simultanku hrvatskih i srpskih najbogatijih biznismena prvi narušava Senad Džambić iz BiH, koji se smjestio na 21. mjesto liste, kaže, među ostalim, Brkić. I na ovoj listi 100 najbogatijih u regiji dominiraju tradicionalni biznisi. Prije svega, trgovina i distribucija, potom poljoprivreda i građevinarstvo/nekretnine te igre na sreću.

Što se tiče bh. biznismena, Džambića, čiji biznisi, ponajviše Bingo, vrijede 1.046,220.360 eura, na listi 100 slijede na 35. i 36. mjestu Svjetlan Stanić (Stanić Beverages BiH) i Petar Ćorluka (Violeta). Novi na listi 100 najvećih u regiji iz BiH su Milenko Bašić (Lager) na 72. i Gordan Pavlović (Pavgord) na 93. mjestu. Standardne su obitelji Hastor, Kožul, Risović, Bogdan, Gudelj i Grbešić te Hamed Ramić, Izudin Ahmetlić i Drago Malinović. – I ovu listu 100 najbogatijih u regiji sastavili su stručnjaci dviju renomiranih konzultantskih tvrtki koji rade na Newyorškoj burzi – kaže Brkić, prenosi Press. Slijedi nam nova izazovna godina, a navedena analiza potvrđuje da je ekonomija otporna na brojne krize, stoga se svi nadamo da će u istom smjeru gospodarstvo nastaviti rasti i u vremenu koje predstoji.

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u Federaciji BiH za listopad 2025. godine iznosila je 1.632 KM, pokazuju najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku, piše Biznisinfo.

U odnosu na prethodni mjesec, prosječna neto plaća:

• nominalno je viša za 1,8 posto
• realno je viša za 1,2 posto

Značajan rast i na godišnjoj razini

U poređenju s listopadom 2024. godine, prosječna neto plaća u Federaciji BiH zabilježila je znatno veći rast:

• nominalno povećanje iznosi 15,3 posto
• realni rast iznosi 10,7 posto

Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda rasta primanja, usprkos inflatornim pritiscima i izazovima u ukupnom ekonomskom okruženju.

Gdje su plaće najviše rasle

Analiza plaća po djelatnostima prema klasifikaciji, u poređenju s prethodnim mjesecom, pokazuje da je najveći rast prosječne neto plaće zabilježen u sljedećim sektorima:

• Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite – rast od 4,8 posto
• Stručne, znanstevne i tehničke djelatnosti – rast od 3,8 posto
• Vađenje ruda i kamena – rast od 3,3 posto

Pad zabilježen samo u jednom sektoru

Istovremeno, pad prosječne neto plaće zabilježen je samo u jednoj djelatnosti:

• Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti – smanjenje od 0,7 posto

Širi kontekst

Rast prosječnih plaća u većini sektora dolazi u trenutku pojačanih rasprava o troškovima života, inflaciji i nedostatku radne snage u pojedinim djelatnostima. Posebno se izdvaja rast plaća u zdravstvu i stručnim djelatnostima, koje se suočavaju s kroničnim manjkom kvalificiranog kadra.

Stručnjak Valerij Antufjev, šef odjela za procjenu vozila u Alfa Leasing Group, sastavio je listu automobila poznatih po svojoj dugovječnosti, a dominiraju japanski modeli. Međutim, na popisu se nalaze i neka iznenađenja iz Europe, s vozilima koja su osvojila povjerenje vozača zahvaljujući svojoj pouzdanosti i jednostavnom dizajnu.

Pouzdanost vozila ključna je za svakog vozača, posebno za one koji kupuju polovna vozila. Ova lista ne samo da pomaže potencijalnim kupcima u donošenju informirane odluke, već pokazuje da jednostavniji dizajn može imati prednost u odnosu na moderne, tehnološki napredne modele. Dugovječnost ovih automobila znači niže troškove održavanja i manje stresa za njihove vlasnike, što ih čini odličnim izborom za sve koji traže pouzdan i dugotrajan polovni automobil.

Od devet modela koji su se našli na popisu, čak šest pripada japanskim proizvođačima. Toyota, poznata po izdržljivosti svojih automobila, prednjači s modelima RAV4 i Land Cruiser Prado, koji koriste motor 3ZR-FAE. Tu su i Honda CR-V i Accord s R20A agregatom, te Mitsubishi Lancer i Outlander s motorom 4B11. Ovi modeli su stekli reputaciju zbog svoje izdržljivosti, kvalitete i dugovječnosti, a mnogi vlasnici svjedoče o njihovoj sposobnosti da pređu više od 400.000 kilometara bez većih problema.

No, na popisu se nalaze i iznenađenja iz Europe. Renault i Dacia, proizvođači koji nisu odmah povezani s dugovječnošću, donose modele poput Megana, Logana i Sandera, svi s motorom K4M 16V. Ovaj motor od 1.6 litara poznat je po jednostavnoj konstrukciji i niskim troškovima održavanja. Preporuka stručnjaka je redovita zamjena zupčastog kaiša na svakih 60.000 kilometara, što omogućava dugoročno pouzdano funkcioniranje. Antufjev je izjavio da su ovi automobili dokaz da jednostavniji dizajn i kvalitetna izrada mogu nadmašiti moderne tehnologije kada je riječ o dugovječnosti. “Ako se pravilno održavaju, mogu preći i više od 400.000 kilometara bez ozbiljnih kvarova”, istaknuo je.

Podaci upućuju na to da složenost modernih vozila često ne ide u korist dugovječnosti. Stariji modeli, koji su jednostavniji za održavanje i popravak, imaju prednost u odnosu na nove automobile, koji su pretrpani tehnologijama koje povećavaju rizik od kvarova. Stručnjaci se slažu da su ovi modeli, s jednostavnijom konstrukcijom, siguran odabir za sve koji traže pouzdan i dugotrajan polovni automobil.

Predstavnici gospodarskih komora u Bosni i Hercegovini i institucija vlasti danas su na okruglom stolu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH) razgovarali o ključnim problemima vezanim uz granične prijelaze Bosne i Hercegovine te zatražili hitne mjere kako bi se ubrzao protok roba i ljudi, smanjile gužve i spriječili veliki gubici za bh. gospodarstvo.

Predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić izjavio je nakon održanog okruglog stola na temu „Granični prijelazi u funkciji gospodarstva BiH“ da se vanjskotrgovinska razmjena u posljednjih deset do petnaest godina udvostručila, dok je broj graničnih prijelaza ostao gotovo nepromijenjen.

“Imamo samo dva granična prijelaza sa svim inspekcijskim i sanitarnim službama, a više od 90 posto robe prolazi kroz Gradišku, koja je žila kucavica bh. gospodarstva”, naglasio je Egrlić.

Prema njegovim riječima, gospodarstvo BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, koja tijekom turističke sezone znaju trajati i do četiri sata. Posebni problemi postoje u Brčko distriktu BiH, gdje most nije u funkciji za robni promet, kao i na prijelazima prema Srbiji i Crnoj Gori.

Egrlić je pozvao na ubrzavanje pregovora i donošenje novog sporazuma o graničnim prijelazima, otvaranje novih prijelaza s kompletnim inspekcijskim službama te usklađivanje radnog vremena postojećih prijelaza, osobito u sezoni izvoza voća i povrća.

Ministar vanjske trgovine i gospodarskih odnosa BiH Staša Košarac istaknuo je da je ključno povećati vanjskotrgovinski opseg poslovanja bh. kompanija, naglašavajući važnost tržišta zapadnoeuropskih država.

Košarac je upozorio na ozbiljne probleme u funkcioniranju graničnih prijelaza, osobito na prijelazu Stara Gradiška, gdje hrvatska strana, kako je naveo, nije instalirala potrebne inspekcijske službe za provedbu statusa graničnog prijelaza prve kategorije.

“Više od 90 posto robe koja podliježe fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru ide upravo preko Gradiške, što izaziva opravdanu zabrinutost”, poručio je Košarac.

Dodao je da postoji jasan i usuglašen stav o potrebi otvaranja novih BIP-ova (graničnih prijelaza prve kategorije) te da će Mješovito povjerenstvo u narednim tjednima raspravljati o tom pitanju tijekom formuliranja novog međunarodnog ugovora između BiH i Hrvatske.

“Europska unija treba Bosnu i Hercegovinu tretirati kao partnera, a ne kao pukog izvršitelja ambicija pojedine države članice”, istaknuo je Košarac, dodajući kako ne zagovara recipročne mjere jer bi one umanjile razmjenu, što nije u interesu BiH.

Predsjednik Mješovitog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora između BiH i Republike Hrvatske Zlatko Vranješ potvrdio je da su započeti razgovori o novom ugovoru o graničnim prijelazima između dviju država.

“Spremni smo otvoriti pet do šest novih kontrolnih točaka, a neki dosadašnji putnički prijelazi bit će pretvoreni u međunarodne”, najavio je Vranješ.

Predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske Goran Račić naglasio je važnost graničnog prijelaza Gradiška, kroz koji godišnje prođe oko 120 tisuća uvoznih pošiljki.

“Ukoliko prijelaz ne zadrži status prve kategorije, gospodarstvo će trpjeti ozbiljne posljedice. Brojni investitori već su otvorili proizvodne pogone između Banje Luke i Gradiške upravo zbog blizine autoceste i granice”, rekao je Račić.

Razvoj zračnog prometa odavno je prepoznat kao jedan od ključnih pokretača turizma, ulaganja i sveukupnog gospodarskog rasta.

U kontekstu BiH, osobito Federacije BiH, unaprjeđenje avioprometa postaje pitanje strateškog ulaganja u budućnost regije.

Brže i dostupnije veze s europskim i svjetskim destinacijama znače ne samo više turista, već i jačanje poslovne mobilnosti.

Kao i bolju povezanost s dijasporom te privlačniji ambijent za strane investicije.

Vlada FBiH je kroz proračun za 2025. godinu usvojila tri odluke kojima se u aviopromet ulaže ukupno 19,3 milijuna konvertibilnih maraka.

Proračunska izdvajanja

Najveći dio sredstava, 12 milijuna KM, usmjeren je prema JP “Aerodrom Bihać”, za izgradnju aerodromskog kompleksa i izradu potrebne planske dokumentacije.

Uz to, ovo poduzeće dobiva i dodatnih 300.000 KM za pokrivanje tekućih troškova.

Time se nastavlja višegodišnja potpora ovom projektu, koji se smatra ključnim za ravnomjerniji regionalni razvoj i otvaranje sjeverozapada zemlje prema tržištima EU.

Drugi dio sredstava, sedam milijuna KM, ima izravan učinak na ono što građani i turisti već sada mogu osjetiti: subvencioniranje postojećih i uspostava novih aviolinija.

Od tog iznosa, Međunarodna zračna luka Sarajevo dobit će 3,01 milijun KM, zračna luka Mostar 2,03 milijuna KM, a zračna luka Tuzla 1,96 milijuna KM.

Pozitivni pokazatelji

Dobar primjer kako proračunska izdvajanja mogu brzo donijeti konkretne rezultate je sarajevska zračna luka.

Tako je Međunarodna zračna luka Sarajevo u prvoj polovici ove godine zabilježila porast broja putnika za čak 31 %.

Dok je broj aviooperacija porastao za 23 % u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.

Simbolično, milijunti putnik dočekan je gotovo mjesec dana ranije nego prethodne godine, što jasno pokazuje rastuću atraktivnost Sarajeva kao regionalnog zračnog čvorišta.

Direktor MAS-a, Sanin Remezić, ranije je za medije istaknuo da Sarajevo trenutačno zauzima drugo mjesto među europskim srednjim zračnim lukama.

Po rastu broja putnika prema podacima ACI EUROPE za prva četiri mjeseca 2025. godine.

Pozitivan trend zabilježen je i na aerodromu u Mostaru, gdje je u svibnju 2025. evidentirano 6.755 putnika.

Što je porast od 41,9 % u odnosu na isti mjesec 2024., kada ih je bilo 4.759.

Ovakvim mjerama, kako poručuju iz Vlade FBiH, šalje se jasna poruka da zračni promet nije prateći segment razvoja, nego njegov temelj.

”Svaka nova aviolinija izravna je investicija u gospodarstvo. Ovakva ulaganja nisu forma, već posljedica spoznaje da turizam, trgovina i strani kapital dolaze – zrakom.

Federacija BiH mora biti dostupna, brza i povezana, jer to je osnova suvremenog razvoja”, izjavio je premijer Nermin Nikšić.

Potencijal zračnih luka

Federalna ministrica prometa i komunikacija, Andrijana Katić, istaknula je važnost odgovornog trošenja proračunskih sredstava.

”Ne radi se samo o financijskoj pomoći zračnim lukama, već o strateškom partnerstvu koje mora donijeti konkretne rezultate.

Svaka linija koju subvencioniramo treba imati pozitivan učinak – više turista, veću potrošnju, veće prihode za lokalne zajednice”, poručila je ministrica Katić.

Poseban potencijal, kako navode iz Ministarstva prometa i komunikacija, leži u zračnim lukama u Mostaru i Tuzli.

”Mostarska zračna luka, s obzirom na blizinu Međugorja i bogato kulturno naslijeđe Hercegovine, postaje regionalno središte vjerskog i kulturnog turizma.

Tuzla, sa svojom pozicijom i dugogodišnjim iskustvom u low-cost prometu, već igra važnu ulogu u povezivanju BiH s brojnim europskim gradovima.

Bihać, kao buduća zračna luka, mogao bi značajno ojačati turističku ponudu Unsko-sanskog kantona. Sve su to potencijali koje moramo i želimo iskoristiti”, zaključila je Katić.

Budućnost zračnog prometa

Osim toga, kako je zaključio Nikšić, iako se radi o subvencijama koje u kratkom roku mogu izgledati kao proračunski izdaci.

U dugoročnom smislu one su investicije s višestrukim povratom.

Iako postoje pozitivni trendovi, budućnost razvoja zračnih luka i aviolinija u Federaciji BiH ostaje otvorena tema, a stvarni učinci ovih ulaganja i subvencija tek trebaju biti vidljivi kroz nadolazeće sezone.

Kvaliteta i prinos pšenice u Republici Srpskoj najbolji su u posljednjih deset godina, a domaća proizvodnja dovoljna je za podmirenje vlastitih potreba – zaključeno je na sastanku održanom u Privrednoj komori RS, posvećenom stanju u sektoru ratarstva i mlinsko-pekarskoj industriji.

Cijena pšenice od 0,34 do 0,45 KM po kilogramu

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS Savo Minić izjavio je kako se trenutna otkupna cijena pšenice u Republici Srpskoj kreće između 0,34 i 0,45 KM po kilogramu, ovisno o kvaliteti, hektolitru i drugim čimbenicima.

„Ne možemo nikome narediti po kojoj cijeni da otkupljuje pšenicu, ali ćemo inicirati da prerađivači koji koriste poticaje iz proračuna RS imaju obvezu otkupiti sirovinu od domaćih proizvođača – možda tako da domaći proizvod sudjeluje s 25 posto u ukupnoj proizvodnji“, izjavio je Minić.

Dodao je kako je za proizvođača prinos između četiri i pet tona po hektaru prag isplativosti, dok sve iznad toga predstavlja čistu zaradu. Oni koji su primijenili sve agrotehničke mjere, prema njegovim riječima, ostvarili su i do sedam tona po hektaru.

Prosječan prinos šest tona po hektaru

Predsjednik Područne privredne komore Bijeljina i direktor Poljoprivrednog dobra „Semberija“ Branimir Andrić izjavio je da je, prema podacima proizvođača, u RS zasijano oko 50.000 hektara pšenice, iako se u Privrednoj komori procjenjuje da je ta površina zapravo veća, a točni podaci bit će poznati uskoro.

„Prosječan prinos pšenice po hektaru u RS iznosi oko šest tona“, rekao je Andrić te dodao da je postignut dogovor o poboljšanju primjene i kontrole kategorizacije proizvedene pšenice.

Dimitris Rompis početkom srpnja preuzeo je dužnost glavnog direktora poslovne jedinice Coca-Cola HBC Adria, sa sjedištem u Zagrebu, a na tome će mjestu biti zadužen za upravljanje poslovanjem tvrtke u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, izvijestili su iz te kompanije.

Dimitris Rompis izgradio je karijeru dugu 25 godina unutar Coca-Cola Hellenic Beverage Company, pridonoseći poslovanju na brojnim tržištima i obnašajući različite rukovodeće funkcije. U poslovnu jedinicu Adria dolazi s pozicije glavnog financijskog direktora (CFO) Coca-Cole HBC Rumunjska.

Tvrtki Coca-Cola HBC pridružio se 2000. godine u financijskom odjelu u Grčkoj, a tijekom godina obnašao je niz funkcija u financijama u Grčkoj, na Cipru, u Austriji te u korporativnom servisnom centru.

“Nastavit ćemo jačati suradnju s našim kupcima i zajednicama”

Rompis je 2016. godine unaprijeđen na poziciju glavnog financijskog direktora za Adria regiju, gdje je pokazao snažno financijsko vodstvo i posvećenost izgradnji visoko angažiranih timova, priopćeno je.

Rompis je istaknuo da Coca-Cola HBC nije samo jedan od vodećih poslodavaca, već i važan gospodarski subjekt koji značajno doprinosi društveno-ekonomskom razvoju Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije.

“Nastavit ćemo jačati suradnju s našim kupcima i zajednicama te stvarati vrijednost ne samo za naše zaposlenike, već i za društvo u cjelini”, poručio je Rompis u izjavi koja se prenosi u priopćenju.

“S našim 24/7 portfeljem imamo jednu od najraznovrsnijih ponuda pića u industriji, prilagođenu potrebama potrošača u svakom trenutku dana, svih sedam dana u tjednu. Uvjeren sam da ćemo, zahvaljujući snažnoj predanosti održivom rastu, nastaviti bilježiti uspjehe na sva tri tržišta”, dodao je.