Ako vam se u ladici ili na dnu ormara još uvijek skriva legendarna Nokia 3310, možda biste trebali dvaput razmisliti prije nego što je bacite.

Ovaj kultni mobitel iz ranih 2000-ih danas može vrijediti znatno više nego što većina ljudi pretpostavlja.

Simbol jedne generacije u fokusu kolekcionara

Model koji je obilježio čitavu jednu generaciju ponovno je u centru pažnje. No, ovaj put razlog nije svakodnevna upotreba, već sve veća potražnja među kolekcionarima i ljubiteljima retro tehnologije.

Nokia 3310 predstavljena je 2000. godine i vrlo brzo je stekla status ikone zahvaljujući svojoj legendarnoj izdržljivosti i dugotrajnoj bateriji.

Koliko zapravo vrijedi vaš stari uređaj?

Upravo te osobine danas joj donose dodatnu tržišnu vrijednost. Prema podacima s aukcijskih platformi, cijene variraju ovisno o stanju uređaja:

• Novi i neotpakirani primjerci: Mogu doseći cijenu veću od 1.700 €.
• Rabljeni, ali ispravni modeli: Najčešće se prodaju u rasponu od 20 € do 40 €.
• Komplet s originalnom opremom: Ako telefon dolazi s originalnom kutijom, punjačem i dokumentacijom, cijena se penje do oko 100 €.

Digitalni detoks i ekološka odgovornost

Iako se u današnje vrijeme pametnih telefona čini zastarjelom, Nokia 3310 za mnoge predstavlja savršen alat za takozvani „digitalni detoks“.

Budući da ne nudi aplikacije ni društvene mreže, idealna je za one koji žele predah od stalnih obavijesti. Ako vaš primjerak više nije u funkciji, stručnjaci savjetuju da ga ne bacate u običan otpad.

Radije ga ekološki reciklirajte jer sadrži materijale koji se mogu ponovno iskoristiti u modernoj tehnološkoj industriji.

Velik broj mladih u BiH kao jedinu opciju u rješavanju stambenog pitanja pronalazi u nasljeđivanju. U BiH se često događa da osoba postane vlasnik prve nekretnine tako što je naslijedi, najčešće nakon smrti bliskih srodnika.

Mogućnosti mladih da dođu do svoje prve nekretnine, prema njihovim riječima, izuzetno su ograničene.

Prosječna zaposlena mlada osoba u FBiH zarađuje manje od prosječne plaće u FBiH, a ona je u studenome ove godine iznosila 1.603 KM. Primanja niža od ili oko iznosa prosječne plaće u FBiH u 2024. godini imalo je 51,6 posto zaposlenih mladih u FBiH, dok je iznad prosječne plaće zarađivalo 11,6 posto. Prema podacima istraživanja političke pismenosti mladih u BiH, u prošloj godini primanja između 600 i 900 KM imalo je 27,7 posto mladih.

Mladi koji su razmišljali o kupnji prve nekretnine kažu da to jednostavno ne mogu priuštiti s trenutnim primanjima i cijenama koje, kako su naveli, svakodnevno rastu.

Muž i ja nismo željeli živjeti ni kod njegovih ni kod mojih roditelja pa smo odlučili iznajmljivati stan u Tuzli. Imamo solidna primanja, ali kad bismo morali, odabrali bismo opciju da živimo s roditeljima. Iako oboje primamo plaću, sve ode na osnovne troškove – najamninu, režije, hranu… Međutim, sve je preskupo za kupnju nekretnine i ne možemo to financijski podnijeti. S trenutnim primanjima trebalo bi nam 25 godina da otplatimo kredit i da jednu plaću dajemo na ratu kredita. Zaista to ne možemo podnijeti, kazala je 25-godišnjakinja iz Tuzlanske županije.

Priliku za samostalno stjecanje prve nekretnine imaju samo mladi koji su kreditno sposobni, odnosno oni koji sa svojim poslodavcem imaju potpisan ugovor na neodređeno vrijeme. I u tim uvjetima upitna je kvaliteta života nakon što se odluče na takav korak jer, kako navode iz Kulta, cijene nekretnina konstantno rastu.

Ako se jedna mlada osoba želi zadužiti za stambeni kredit za prosječan stan od 50 kvadrata u novogradnji, prema cijenama kvadrata stana u FBiH, a što je oko 3.000 KM/m² u prvom polugodištu 2025., potrebno joj je najmanje 153.650 KM. U slučaju kupnje nekretnine u starogradnji situacija je nešto povoljnija, ali prisutni su drugi troškovi – porez na kupnju, renoviranje dijela nekretnine ili u cijelosti.

Nekretninu sam kupio jer sam želio samostalnost. Najveći izazov bio je pronaći nekretninu koja ima realnu cijenu u odnosu na kvalitetu i lokaciju. Izazov je bila i potraga za bankom koja bi ponudila realne uvjete kreditiranja. Bilo je teško pronaći balans između prihvatljivog mjesečnog iznosa i dugoročne održivosti kredita, rekao je 28-godišnjak iz Sarajeva koji ima zaduženje za stambeni kredit na 15 godina.

Svoja iskustva o podizanju kredita i životu nakon toga podijelio je još jedan mladić iz Hercegovine. Ispričao je i kako se njegov život promijenio nakon kupnje stana.

Prema programu Vlade FBiH, moguće je ostvariti povoljnije kredite za osobe do 40 godina života za rješavanje stambenog pitanja, a koje imaju zasnovan stalni radni odnos. Riječ je o iznosima do 300.000 KM i roku otplate do 25 godina, uz mogućnost dodatnog umanjenja kamatne stope po osnovi rođenja ili usvajanja djeteta.

Do sada je ukupno realizirano više od 1.800 kredita u iznosu većem od 213.000.000 KM za mlade koji dolaze iz 50 gradova i naselja u Federaciji BiH, priopćeno je iz Instituta za razvoj mladih Kult.

Pred nama su blagdani, vrijeme kada je promet na graničnim prijelazima znatno frekventniji. Dijaspora će tradicionalno ovo vrijeme provesti u Bosni i Hercegovini, dok se brojni domaći stanovnici spremaju Novu godinu dočekati u granicama Europske unije. Bez obzira na to je li riječ o putovanju na nekoliko sati ili nekoliko dana, važno je znati što, uz osobne stvari, može sadržavati prtljaga putnika koji prelaze granicu u oba smjera, prenosi Večernji.

Kako stoji na službenoj stranici Uprave za neizravno oporezivanje, u BiH je dopušteno unijeti ili poslati osobne pošiljke mesa i mlijeka te njihovih proizvoda (osim mlijeka u prahu za dojenčad, dječje hrane i posebne hrane ili posebne hrane za kućne ljubimce potrebne iz medicinskih razloga) pod uvjetom da dolaze iz država članica EU-a, Andore, Lihtenštajna, Norveške, San Marina, Švicarske, Farskog otočja, Grenlanda, Islanda, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, i to u količini od pola kilograma po osobi.

Također je dopušteno unijeti osobne pošiljke mlijeka u prahu za dojenčad, dječje hrane i posebne hrane potrebne iz medicinskih razloga pod uvjetom da dolaze iz država članica EU-a, Andore, Lihtenštajna, Norveške, San Marina, Švicarske, Farskog otočja, Grenlanda, Islanda, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije te da ne prelazi ograničenu masu od jednog kilograma po osobi. U BiH se može unijeti i riba.

Naime, dopušteno je unijeti ili poslati u BiH osobne pošiljke ribljih proizvoda iz država članica EU-a, Andore, Lihtenštajna, Norveške, San Marina, Švicarske, Farskog otočja, Grenlanda, Islanda, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije pod uvjetom da je svježa riba, očišćena, a masa ribljih proizvoda po osobi ne prelazi jedan kg ili masu jedne ribe, ovisno o tome što je teže.

Prema pravilniku o mjerama za sprječavanje unošenja, širenja i suzbijanja štetnih organizama na bilju, biljnim proizvodima i reguliranim objektima, mogu se unijeti male količine bilja i biljnih proizvoda koje su izuzete od fitosanitarnog pregleda i propisanog postupanja. Male količine bilja i biljnih proizvoda u smislu tog pravilnika su svježe voće i povrće (izuzev krumpira), ukupne težine do 5 kg.

Jedna osoba u BiH može unijeti i jednu litru alkoholnog pića s udjelom alkohola većim od 22 posto i dvije litre s udjelom alkohola manjim od 22 posto. Mirnog vina mogu se unijeti četiri litre, a piva 16 litara.

Oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja na ostalu robu nekomercijalnog karaktera u osobnoj prtljazi putnika ograničava se na predmete u vrijednosti do 600 KM po putniku i danu. U tu vrijednost ne uračunavaju se duhan i duhanski proizvodi, alkohol i alkoholna pića, mirno vino i pivo.

Što je zabranjeno?

Prema podacima sa službene stranice UNO-a BiH, u ovu zemlju dopušteno je unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe u količinama nužnim za uobičajenu terapiju, i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepis potvrde bolesti, potvrda liječnika, recept). Također, svi putnici koji unose ili iznose gotovinu ili vrijednosne papire u iznosu većem od 10.000 eura dužni su to prijaviti carinskom tijelu na svakom graničnom prijelazu u BiH. S druge strane, oni koji putuju u Hrvatsku imaju puno strože kriterije kada su u pitanju određene vrste proizvoda.

Unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u ovu zemlju potpuno je zabranjen, dok se, primjerice, ribu, med, jaja može prenijeti u određenoj količini. Dakle, salame, suhomesnati proizvodi, sir, sirni namazi ne mogu se prenijeti ni u sendviču. Med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci mogu se prenijeti u količini od 2 kilograma po osobi. Dopušten je unos iste količine mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga.

S druge strane, dopušteno je bez ograničenja količine unijeti kruh, kolače, kekse, vafle i oblatne, dvopek, tostirani kruh te slične prepečene proizvode s manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran.

Bez straha od drakonskih kazni putnici koji iz BiH putuju u Republiku Hrvatsku mogu ponijeti i čokoladu te slastice (uključujući slatkiše) s manje od 50% prerađenih mliječnih proizvoda. Putnik u osobnoj prtljazi također može unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa (pri čemu se cigarillosom smatraju cigarete neto težine do 3 grama po komadu), 10 cigara, 50 grama duhana za pušenje.

Također je dopušteno unijeti litru alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturiranog etilnog alkohola s udjelom alkohola od 80% vol. i više, zatim dvije litre alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje. Ljubitelji vina iz BiH u RH sa sobom mogu ponijeti četiri litre po osobi, a ljubitelji piva 16 litara ovog napitka po osobi.

Poseban režim za lijekove

Poseban režim vrijedi i prilikom unosa lijekova. Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača), i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti, potvrde liječnika).

Putnik u osobnoj prtljazi također može unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa (pri čemu se cigarillosom smatraju cigarete neto težine do 3 grama po komadu), 10 cigara, 50 grama duhana za pušenje. Dopušteno je unijeti i litru alkohola te alkoholnih pića s udjelom alkohola većim od 22% vol.

Obitelj Paliska-Smoković iz Ripende pokraj Labina uzgaja ih već dvadesetak godina.

Znaju sve o tom cvijetu koji potječe iz Meksika, a za HRT su otkrili ono najvažnije – kako da ne uvene do Božića.

Božićna zvijezda je zvijezda prosinca. Prepuni su je plastenici.

U onima obitelji Smoković-Paliska ima ih oko pet tisuća.

Unaprijed rasprodane

“Istina je da su unaprijed rasprodane. Svake je godine tako. Imamo ih nekoliko tisuća i još uvijek je malo, fali”, kaže Valdi Paliska-Smoković, vlasnik rasadnika.

Od žarko crvenih, do snježno bijelih i šarenih. U ovom se poslu trendovi pomno prate.

Crvena je uvijek u trendu

“Crvena je uvijek u trendu, crvena je simbol. Međutim, tražene su bijele, roza i špricane, ali najviše su ove godine crvene”, kaže Patricija Pejnović, cvjećarica.

Dnevno isporuče četiristotinjak ljepotica.

Svojim bojama krase domove, poslovne prostore, hotele u Istri i riječkoj regiji.

Legenda

Prema legendi, božićna zvijezda svoju ljepotu duguje astečkoj boginji kojoj je zbog nesretne ljubavi puknulo srce.

Iz kapljica njezine krvi iznikao je vatreni, crveni cvijet okružen zelenim listovima.

Prema njoj se treba odnositi kao prema pravoj božici. Paziti na temperaturu prostorije i na količinu vode koju joj dajemo.

“Onaj tko je kupi, ode doma i stavi je na temperaturu od 18 stupnjeva i svjetlo mjesto i s jednim nježnim zalijevanjem može očekivati da će mu trajati do četvrtog mjeseca”, pojašnjava Valdi Paliska-Smoković.

Uz pravilnu njegu dugo će opstati, a na svaki znak pažnje uzvratiti prekrasnim bojama.

Televizor je ugašen, aparat za kavu miruje, punjač mobitela ostao je u utičnici. Ipak, brojilo struje i dalje se okreće. Razlog je jednostavan: mnogi uređaji troše električnu energiju čak i kada se ne koriste. Tko želi smanjiti račun za struju, kod određenih uređaja trebao bi dosljedno izvlačiti utikač iz utičnice, piše Fenix Magazin.

Zabavna elektronika troši struju i u stanju mirovanja

Pojedini uređaji mogu potrošiti i do 175 kilovatsati godišnje. Od toga, oko 20 vata otpada na potrošnju u stand-by načinu rada. To pokazuje izračun energetskog savjetnika Thomasa Bugerta iz Potrošačkog centra Bavarske. Godišnje to znači trošak od oko 50 eura – novac koji se može uštedjeti, piše Bavarski radio.

Posebno zabavna elektronika potajno troši struju. Televizori, prijamnici i stereo-uređaji često su stalno priključeni na mrežu. I igraće konzole u stanju mirovanja troše energiju. Tko odlazi na vikend-putovanje, trebao bi te uređaje u potpunosti isključiti iz struje.

Punjači su također veliki potrošači

Punjač za mobitel u utičnici troši struju čak i kada na njega nije priključen telefon. Isto vrijedi i za punjače prijenosnih računala. Stručnjaci savjetuju da se punjači uvijek uklone iz utičnice nakon punjenja.

Oznake za sigurnost električnih uređaja

VDE oznaka jamči visoku električnu sigurnost i provjerenu kvalitetu od strane neovisne institucije. Dodjeljuje je Savez elektrotehnike (VDE) i nije obvezna, ali znači stroga ispitivanja prema njemačkim i europskim normama.

GS oznaka znači „Provjerena sigurnost“ prema njemačkom Zakonu o sigurnosti proizvoda. Dodjeljuju je neovisna, državom ovlaštena ispitna tijela poput TÜV-a ili VDE-a i odnosi se na kompletne, gotove proizvode.

CE oznaka nije znak ispitivanja, već administrativna oznaka proizvođača. Ona potvrđuje da proizvod ispunjava europske direktive i obvezna je za gotovo sve električne uređaje u Europskom gospodarskom prostoru.

Zasloni na kuhinjskim uređajima troše više

Stanari bi trebali isključivati kuhinjske uređaje koji ne moraju biti stalno uključeni. Kuhalo za vodu, toster i aparat za kavu ne trebaju trajnu vezu sa strujom. Neki automatski aparati za kavu troše i kada su isključeni – zbog osvijetljenog zaslona. Tko ujutro izlazi iz kuće, može te uređaje bez ikakvog rizika isključiti iz struje.

Produžni kabel s prekidačem olakšava svakodnevicu

Više uređaja može se isključiti jednim pritiskom na prekidač. No važna je kvaliteta: jeftini produžni kabeli često ne zadovoljavaju sigurnosne standarde. Kupci bi trebali obratiti pažnju na VDE, CE ili GS oznake. Nakon 10 do 15 godina takve produžne kablove treba zamijeniti – posebno ako su oštećeni.

Hladnjak i router moraju stalno biti uključeni

Kod nekih uređaja nije preporučljivo izvlačiti utikač jer bi se time prekinula njihova osnovna funkcija. Sljedeću elektroniku treba isključivati samo kod dulje odsutnosti ili uopće ne:

• hladnjak i zamrzivač
• router i modem
• sustavi pametnog doma i alarmi
• programabilni sustavi grijanja s vremenskim upravljanjem

Tko dosljedno izvlači utikače, osjetno smanjuje troškove električne energije. Ušteda od oko 50 eura godišnje dovoljna je, primjerice, za lijepu večeru za dvoje. A trud je minimalan – dovoljan je jedan kratak potez prema produžnom kabelu pri izlasku iz stana.

Trudite li se da se kvalitetno naspavate, ali vam to ne uspijeva, znajte da ste jedan ili jedna od mnogih s istim ili sličnim problemom.

Američki su znanstvenici procijenili da oko 16 posto svjetske populacije kontinuirano živi s nesanicom, dok je nedavno istraživanje Nacionalne zaklade za kvalitetu spavanja otkrilo da čak 60 posto odraslih Amerikanaca ne spava dovoljno dugo.

Nesanica je poremećaj koji karakteriziraju poteškoće s nastojanjem da se usne, da se održi kvalitetan san, a u konačnici može rezultirati preranim buđenjem uz osjećaj neispavanosti, umora i smanjene koncentracije. Prethodne su studije povezale premalo sna s više zdravstvenih problema i sva mogu negativno utjecati na životni vijek pojedinca, prenosi online časopis Medical News Today.

Najnovije američko istraživanje pokazalo je da nedovoljan san ima veći utjecaj na kraći životni vijek od ostalih faktora koji čine život, poput prehrane, tjelesne aktivnosti i socijalnih veza, odnosno društvene izolacije.

Prethodne su studije povezivale nedostatnu količinu sna s više zdravstvenih stanja koja mogu negativno utjecati na kvalitetu života i životni vijek određene osobe, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, pretilost, depresiju, anksioznost, gastrointestinalne probleme i demenciju.

“San igra vitalnu ulogu u gotovo svakome biološkom procesu u našem tijelu, no ipak je to vrsta ponašanja koju obično uzimamo zdravo za gotovo”, rekao je za MNT Andrew McHill, doktor znanosti, izvanredni profesor i direktor Laboratorija za spavanje, kronobiologiju i zdravlje na Fakultetu sestrinstva pri Sveučilištu Oregon Health & Science (OHSU).

“Jednostavno je odgoditi dobar i kvalitetan san do vikenda ili minorizirati njegovu važnost zbog posla ili druženja s prijateljima, ali kraći san doista ima posljedice za naše zdravlje i opću dobrobit”, kazao je McHill, glavni autor nove studije nedavno objavljene u časopisu Sleep Advances, koja je otkrila da nedostatna količina sna snažnije utječe na skraćenje očekivanoga životnog vijeka od bilo kojeg drugog faktora, a tu se misli na prehranu, tjelesnu aktivnost i socijalnu izolaciju – uz izuzetak pušenja.

“Naša su istraživanja pokazala da, bez obzira na to gdje živite, bilo da je to selo, urbano područje, sjeverni, južni, istočni, zapadni dio zemlje ili grada…, san igra ključnu ulogu za zdravlje i opću dobrobit svakog pojedinca”, istaknuo je McHill.

San nije luksuz, već biološka nužnost

Liječnik Pakkay Ngai, medicinski direktor Centra za spavanje i budnost u Medicinskom centru Palisades u New Jerseyju koji liječi pacijente od poremećaja spavanja i insomnije i nije sudjelovao u studiji, MNT-ju je rekao da ga je jako iznenadio rezultat istraživanja koji je otkrio koliki postotak ljudi ima problema sa snom.

“San nije luksuz niti nešto što treba žrtvovati – to je jednostavno biološka nužnost koja je jednaka, a u nekim aspektima i utjecajnija od ostalih temeljnih zdravstvenih postulata”, kazao je.

Dr. Jimmy Johannes, pulmolog i specijalist intenzivne njege Medicinskog centra MemorialCare Long Beach u Long Beachu u Kaliforniji, koji nije sudjelovao u studiji slaže se da ona samo potvrđuje ranije dokaze po kojima je nedovoljan san povezan s kraćim životnim vijekom te dodaje kako mu se ta činjenica čini otrežnjujućom, zbog čega bi joj trebalo posvetiti više vremena. Johannes kaže kako ga zanima postoji li minimalno trajanje ili učestalost nedostatnog sna koje je potrebno da bi se znatno utjecalo na skraćenje životnog vijeka.

Kako se dobro i dovoljno naspavati svake noći?

Za one koji se svaku noć bore da se kvalitetno naspavaju Ngai i Johannes ponudili su nekoliko savjeta.

Dati prioritet snu. To je prvi korak prema dovoljnoj količini sna, smatra Johannes.

“Mnogi među nama često žrtvuju san zbog raznih životnih događaja – odgovornosti, dužnosti ili jednostavno zbog zabave. Ova nas studija podsjeća na to da je dovoljna količina sna iznimno važna za naše zdravlje, stoga dajmo prioritet snu, a ne ostalim sadržajima – zbog općeg zdravstvenog stanja.”

Savjetovao je da pokušate paziti na to da u prostoriji u kojoj spavate stvorite okruženje koje potiče san. To bi trebala biti tiha, vama ugodna, ne prehladna ni pretopla prostoriju i dovoljno tamnog okruženja. Sve to pridonosi poboljšanju kvalitete i trajanja sna.

Ngai kaže da je ključna dosljednost pa preporučuje da “odlazite u krevet i ustajete (budite se) svaki dan u isto vrijeme, čak i vikendom, jer ćete na taj način izregulirati svoj unutarnji sat i cirkadijalni ritam”.

On predlaže i da uvedemo opuštajuću rutinu kakva nam odgovara prije spavanja. To može biti čitanje knjige, topla kupka, meditacija. Sve to pomoći će vam da razbistrite um. Ključno je i da nekoliko sati prije odlaska na počinak pazite što konzumirate. “Izbjegavajte kofein, obilne obroke i alkohol, jer vam mogu poremetiti obrasce spavanja”, podsjetio je Ngai.

I u konačnici Ngai savjetuje da ograničite izloženost plavom svjetlu elektroničkih uređaja poput pametnih telefona i računala najmanje 30 do 60 minuta prije spavanja.

“Ovakvo svjetlo može omesti proizvodnju melatonina, hormona koji vas čini pospanima”, objasnio je. Dodao je i da “veliku prepreku adekvatnoj kvaliteti sna mogu predstavljati mentalne bolesti i prekomjeran stres, zbog čega bi trebalo potražiti pomoć stručnjaka. Poboljšano upravljanje stresom pomoći će i kvaliteti sna”, istaknuo je Johannes.

Ako vam se čini da se rublje zimi suši beskonačno dugo — niste jedini. Bez obzira visi li blizu radijatora, na stalku u dnevnom boravku ili na balkonu, hladan i vlažan zrak usporava isparavanje vode iz tkanina. Grijanje može pomoći, ali često ne uklanja onu “posljednju kap vode” koja najdulje ostaje zarobljena u vlaknima, prenosi City Magazine. No postoji rješenje koje mnogi imaju, a gotovo nitko ne koristi: dodatni ciklus centrifuge.

Sve moderne perilice rublja imaju poseban program samo za centrifugiranje, a on se može pokrenuti i dva puta zaredom. Upravo ta “dvostruka centrifuga” uklanja puno više preostale vode nego standardno jedno cijeđenje. Prvi ciklus izbaci najveći dio vode. Drugi ciklus istisne tzv. tvrdokornu vlagu koja je glavni krivac sporog sušenja. Rezultat? Tkanina je lakša, manje mokra i daleko brže se suši — u kući, na balkonu ili pored radijatora.

Zašto drugi ciklus čini toliko veliku razliku?

Tkanine nakon prvog cijeđenja i dalje sadrže iznenađujuću količinu vode, posebno teži materijali poput ručnika, posteljine i zimskih džempera. Ponovljena centrifuga ne zahtijeva dodatnu potrošnju vode ni vremena kao novi program pranja, ali drastično smanjuje vlagu u vlaknima. Manje vode u odjeći = brže sušenje. Jednostavno, a učinkovito.

Dvostruka centrifuga znači: brže sušenje odjeće, manje vlage u prostoru (manje magljenja prozora!), tkanine koje duže zadržavaju oblik, ugodniji zimski uvjeti u kući. I sve to uz funkciju koju vaša perilica već ima.