Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas da je iz SAD-a “dobijena strategija koja obećava” i upućuje na to da se u “Bosni i Hercegovini može dogovoriti ako se to hoće, inače će BiH utihnuti, neće ni postojati”.

Dodik je rekao da je to to i da će postojati ono što može funkcionirati, a po njemu to jedino može bh. entitet Republika Srpska, jer “samo ona funkcionira”.

“Kada sam jednom među najvećim svjetskim političarima u ovom trenutku objašnjavao situaciju u BiH i kada je on izvršio uvid u stanje u BiH, upitao me koliko sam godina na vlasti i kada sam rekao da 23 godine vodim RS, njegovo sljedeće pitanje bilo je: ‘Kako nisi poludio od tih stalnih prepreka?’ U BiH se stalno nešto događa, neke podvale, nikako nešto normalno”, kazao je Dodik.

Na dnevnom redu sjednice koju je prošlog tjedna najavila predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto kao prve točke bili su nacrti zakona o Sudu BiH odnosno o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) kao i odluka o uspostavi ureda glavnog pregovarača no o tome nije bilo rasprave zbog ultimatuma ministra vanjske trgovine Staše Košarca i financija Srđana Amdižića.

Oni su, kao i dva puta ranije, prijetili obaranjem dnevnog reda ukoliko se o tim točkama bude raspravljalo pa u tom slučaju sjednica ne bi ni mogla biti održana.

Ovako je Krišto povukla prijedlog da se raspravlja o tri točke koje su trenutačno od ključnog značaja pa je Vijeće ministara razmatralo samo neke manje važne informacije i prijedloge sporazuma.

Vlasti Republike Srpske koje još uvijek kontrolira bivši predsjednik tog entiteta Milorad Dodik nisu zadovoljne prijedlozima zakona koje je izradilo Ministarstvo pravde BiH na temelju preporuka Europske komisije. Istodobno traže da glavni pregovarač bude iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) što tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji podjednako odlučno odbijaju.

Nema nikakvih naznaka kada bi dva reformska zakona na kojima inzistira Bruxelles mogla biti predmetom rasprave na Vijeću ministara BiH te potvrde u državnom parlamentu a sigurno je samo kako će ta zemlja u 2026. godinu ući bez jasnih izgleda za početak pregovora o pristupanju EU.

BiH je uvjetnu suglasnost za otvaranje pregovora dobila još u ožujku 2024. godine no od tada nije bilo nikakvih pomaka na europskom putu pa je ta zemlja uz Kosovo trenutačno na začelju procesa europskih integracija među državama zapadnog Balkana.

Članovi Hrvatske udruga logoraša Domovinskog rata u BiH koja pored zatočenika srpskih logora okuplja i preživjele logoraše 331 logora za Hrvate koje je proteklom ratu u BiH imala vojska koja kako navode sebe naziva Armijom BiH, uputili su pismo potpore i zahvalnosti zastupnici u Europskom parlamentu Željani Zovko. „Ona je naš glas istine u Europi, Sjedinjenim američkim državama, u cijelome svijetu, na mjestima na kojima se kreiraju politike koje odlučuju o sudbinama i puno brojnijih naroda od hrvatskoga u BiH“, stoji na početku pismu u kojemu se dalje navodi da su ih na javnu potporu dodatno potaknuli primitivni, seksistički i sve brojniji otvoreni izljevi mržnje koji se svakodnevno upućuju iz BiH, od pripadnika bošnjačkog naroda uglavnom, zastupnici Zovko.

„Posebno su intenzivni nakon sramnog javnog istupa ministra obrane BiH Zukana Heleza čiju su mržnju na svojoj koži, među prvima osjetili upravo hrvatski ratni stradalnici u BiH, među kojima su i hrvatski logoraši. Helezov obračun s nama počeo je dok je bio dio nelegitimne Vlade Federacije BiH, izvodeći iz prava istinske stradalnike HVO-a i njihove obitelji.

Posebno je bio okrutan prema preživjelim hrvatskim logorašima Bugojna, vjerojatno učeći od Dževada Mlaće i Selme Cikotića kojima se konačno sudi za zločine nad hrvatskim ratnim zarobljenicima pred Sudom BiH. U državi kao što je BiH nažalost bošnjački dužnosnici imaju najveću potporu ukoliko nose hipoteku zločina u proteklome ratu ili otvoreno iskazuju mržnju i netrpeljivost prema Hrvatima. Ljudi poput Mlaće, Cikotića i Heleza su neki od brojnih dokaza koji to potvrđuju. Stoga se nemojte čuditi što ste se našli na meti jednog od njih, Zukana Heleza!“, navodi se dalje u pismu potpore i zahvalnosti.

Iz Hrvatske udruge logoraša naglašavaju da je govoriti istinu, zalagati se za prava obespravljenih te tako otvoriti put izlasku na vidjelo ratnih zločina nad Hrvatima u BiH koji su najvećim dijelom ostali prešućeni i nekažnjeni, plemenita misija u koju se usude upustiti tek rijetki.

„Mi, hrvatski logoraši u Vama poštovana zastupnice Zovko vidimo upravo takvu osobu. Nemojte se stoga čuditi ako izljevi primitivizma i mržnje prema Vama budu još intenzivniji. Oni će rasti sve više kako maske negiranja zločina nad Hrvatima u BiH i uređenja ove zemlje po mjeri većinskog bošnjačkog naroda, budu padale. A padaju svakodnevno zahvaljujući i Vama. Od mržnje glasnija je samo šutnja onih koji bi trebali stati u Vašu zaštitu, na pravo na dijalog o budućnosti ove zemlje, ali i u zaštitu dostojanstva kao žene. Mi logoraši znamo koliko bolno može biti oduzimanje dostojanstva čovjeku, ponižavanje na različite načine. Ali znamo i da istina uvijek pronađe svoj put preko odvažnih i hrabrih ljudi spremnih govoriti je usprkos uvredama i poniženjima. Neka Vas ovo pismo potpore i zahvalnosti podsjeti da postoje oni koji cijene Vašu borbu za naš glas koji se čuje u Europi i cijelome svijetu“., navodi se dalje u pismu u kojemu se na kraju jasno poručuje.

„BiH je i naša domovina i mi želimo dijeliti ovu prelijepu zemlju sa svima koji nam priznaju pravo na vlastiti identitet, povijest, politička prava, obrazovanje i medije na našem materinskom jeziku, kulturu ali i pravo da naše žrtve imaju jednak tretman pred pravosuđem i u medijima što dosad nije bio slučaj!“.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović boravio je u službenom posjetu Slovačkoj Republici, gdje se sastao s ključnim političkim vrhom države: predsjednikom Peterom Pellegrinijem, premijerom Robertom Ficom te predsjednikom Narodnog vijeća Richardom Rašijem. Nakon sastanaka, predsjednik je nastavio u poznatom tonu o Ukrajini i EU.

– Nemam hrabrost davati savjet bilo kojem narodu što da radi u takvim trenucima. Ono što pouzdano znam je da će se cijena takvog razmišljanja brojati u glavama i životima Ukrajinaca i Rusa, a neće Nijemaca i Francuza – komentirao je predsjednik Republike Zoran Milanović prijedlog o mogućim teritorijalnim ustupcima koje bi Ukrajina bila spremna razmotriti u svrhu okončanja rata. Predsjednik je to rekao u Bratislavi, tijekom službenog posjeta Slovačkoj Republici, gdje se sastao sa slovačkim predsjednikom Peterom Pellegrinijem, predsjednikom Vlade Robertom Ficom te s predsjednikom Narodnog vijeća Slovačke Republike Richardom Rašijem.

-Lako je mahati i vitlati sabljom ili bacati koplje koje ne padne na kraju na tvoju kuću ili u vrt – dodao je Predsjednik te poručio kako su “teritorijalni ustupci i teritorijalne koncesije, koje bi Ukrajina trebala napraviti, stvar Ukrajine”.

– Svaki savjet u smjeru prihvatite ili ne prihvatite u stvari ima jednu dijaboličnu crtu u sebi. Iza takvog stava – nemojte prihvatiti, na primjer, što čujem od mnogih pametnjakovića u Europskoj uniji, stoji još nekoliko stotina leševa – rekao je predsjednik Milanović.

– Politički trenutak, političko razdoblje u kojem se nalazi Europa je kritično. Slovačka i ljudi koji je vode su neki od onih s kojima se o tome može otvoreno razgovarati. Jer, realno, mi pristup informacijama nemamo. Te informacije neki čuvaju za sebe i to je stvarnost u kojoj živimo – rekao je predsjednik Milanović komentirajući sastanke koje je imao s čelnicima Slovačke Republike.

– Smatram da se od strane određenih snaga, država i krugova guraju odluke koje su i štetne i opasne za Europu i europske države. Europska unija, Komisija i europske institucije su tijela prema kojima – u odnosu prema njima i onome što govore, poduzimaju i rade – uvijek treba imati kreativnu skepsu – upozorio je predsjednik Milanović.

Predsjednik je pojasnio da smatra kako je to bazični pristup prema birokraciji i prema onima koji su neizabrani odnosno „nisu demokratski izabrani“.

– Ja to nikada nisam nazivao ‘duboka država’ zato što Europska unija nije država i što se tiče mene i svih koji razmišljaju tako, neće nikada ni postati država jer to je put u propast. Ali, udruženje i način djelovanja europskih slobodnih država i nacionalnih država – to da – rekao je predsjednik Milanović istaknuvši da Europsku uniju vidi kao prostor tolerancije, slobode, putovanja, ali nikako „kao okomiti, vertikalni pristup u kojem navodno svi odlučujemo u zajednici sretnih i razdraganih nacija, a u stvari odlučuje njih nekoliko“.

– Slovačka je jedna od država čije političko vodstvo pripada onima koji misle svojom glavom i imaju čvrst stav o nekim pitanjima. Nikako ne želim uvrijediti ili podcijeniti neke druge u Europi, ali Slovačka i njezini lideri se u tome ističu – rekao je predsjednik Milanović te naveo kako je prije sastanka sa svojim domaćinom, predsjednikom Pellegrinijem, razgovarao i s premijerom Ficom. „Direktno sam se informirao i saznao neke njegove poglede i stavove o onome što je pred njima i o čemu će se sutra odlučivati na Europskom vijeću, a u pitanju su velike odluke. O tome sam nastavio razgovarati s predsjednikom Pellegrinijem i to je bio i srž naših razgovora“, rekao je predsjednik Milanović dodavši da su, osim toga, razgovarali i o ekonomiji, razmjeni, turizmu te industriji.

Na pitanje novinara o upotrebi zamrznute ruske imovine za financiranje reparacijskog zajma za Ukrajinu predsjednik Milanović je rekao: „Ruska sredstva su rusko suvereno vlasništvo i to se ne dira, a ako se dira, to je trebalo napraviti prvi dan ili u prvoj godini rata. Činjenica da to nije napravljeno u prvoj godini rata nego na isteku četvrte godine rata govori o logičkoj i argumentacijskoj neodrživosti toga“, pišu 24sata.

– Ja neću reći da sam protiv toga, ali protiv toga je Europska centralna banka, niz aktera je protiv toga jer su svjesni kamo to vodi. Ono što mene fascinira je neodgovornost jedne grupe ljudi koja trenutno izdaju naređenja jer znaju da za to sutra neće odgovarati“, rekao je predsjednik Milanović. „To je jedno od prokletstava demokratskog sustava kojeg mi poznajemo i od kojeg nema boljeg. On često dopušta pristup – nakon mene potop, baš me briga što će biti iza mene, tko će vraćati te stotine milijardi eura, kako će na kraju rat stvarno završiti. To je istovremeno i ljepota i prokletstvo liberalne demokracije kakvu poznajemo i neodgovornost ljudi koji o sebi imaju jako visoko mišljenje. To je smišljeno drugdje, a Europska komisija to provodi i u tom lancu interakcije države kao Hrvatska, Slovačka i mnoge druge ne sudjeluju, mi s time nemamo veze. Osjećam sažaljenje prema onima koji misle da nešto predstavljaju, mi u tome ne sudjelujemo, ja u tome ne želim sudjelovati – rekao je predsjednik Milanović.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović u utorak je u Zagrebu na predstavljanju zbornika ‘Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost’ trideset godina od potpisivanja tog sporazuma nazvao „nesavršenim mirom”, pa izrazio optimizam da će Bosna i Hercegovina do kraja godine usvojiti zakone potrebne za otvaranje pregovora s EU-om.

Zbornik na tristotinjak stranica, u kojem je svoje viđenje „daytonske BiH” iz perspektive hrvatskog naroda iznijelo dvadesetak stručnjaka, predstavljen je u Matici hrvatskoj u Zagrebu, nakon što je krajem prošlog mjeseca, na dan parafiranja Daytonsko-pariškog sporazuma prije točno 30 godina, predstavljen u Mostaru.

„Ovaj zbornik će pomoći da se sagleda kakva je uistinu stvarnost u Bosni i Hercegovini danas te da pomognemo u preobrazbi i promjeni stanja” u toj državi, rekao je uoči predstavljanja Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatska akademije za znanost i umjetnost u BiH, nakladnika tog izdanja.

Čović, glavni i odgovorni urednik zbornika, rekao je kako je zajedničko uvjerenje autora radova da se u Bosni i Hercegovini mora razmišljati o „konsocijacijskoj budućnosti”, odnosno o „federalizmu” koji će osigurati jednak glas svih triju konstitutivnih naroda.

„Bilo kakva zastranjivanja prema građanskom, unitarističkom konceptu, na brojnosti jednog naroda, vratit će nas odmah na početak”, rekao je predsjednik HNS BiH, pa naglasio da je trećina predstavljenih radova posvećena budućnosti BiH i prijedlozima njezine reorganizacije.

Daytonsko-pariškim sporazumom, potpisanim 14. prosinca 1995. godine u Parizu, BiH je dobila „nesavršeni mir”, a sad je na političkim akterima da razumiju da ta zemlja ima „svoju posebnost” kakva se može prepoznati i u „demokracijama poput Belgije ili Švicarske”, naglasio je.

„Još uvijek se neki trude da BiH izgubi ona svoja tri sadržaja, za mene najvrjednijih stvari – tri različita identiteta koji su bogatstvo BiH”, rekao je Čović u govoru na predstavljanju zbornika.

On je istaknuo da se „nesavršenost” daytonskog okvira prepoznaje i u aktualnoj blokadi vlasti u Bosni i Hercegovini koja sprječava donošenje reformskih zakona bez čijeg usvajanja ona ne može otvoriti pristupne pregovore s Europskom unijom.

Posljednja blokada rasprave o reformskim zakonima dogodila se dan ranije od strane dvojice ministara u Vijeću ministara iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

Predsjednik HNS BiH je izrazio duboku vjeru da će se do kraja godine ti zakoni usvojiti „uz sva iskušenja koja još uvijek postoje”.

„Naš ministar pravde na razini BiH nudi konstruktivna rješenja koja mogu pomiriti tri stane, ali i zadovoljiti europske standarde”, optimističan je Čović.

„Moramo razgovarati – nikog ne možemo ostaviti po strani”, nastavio je predstavnik Hrvata u BiH, pa naglasio da će idući tjedan razgovarati sa srpskim predstavnicima u Banjoj Luci.

Čović je u svom govoru na predstavljanju zbornika BiH usporedio s maslinom, stablom koji ne zahtijeva puno vode.

„Ono što je problem te masline – tkogod je prolazio pored nje ju je zalijevao kako god je stigao”, posebice oni koji su se „proglasili ekspertima”.

„Naša maslina zbog toga ima danas mnogo više grana vodopija i štetnika” , na štetu „tri ključne grane” tog stabla, zaključio je slikovito Čović.

Bevanda je u izjavi uoči skupa bio pesimističniji: „Tri naroda su sve udaljenija, sve je više nepovjerenja i razdora”.

„Nasreću, to se još uvijek ne prelijeva među obične ljude koji imaju kulturu dobrosusjedstva i kojima je navrh glave sve ovo što se događa”, nastavio je akademik.

No, zaključio je Bevanda, rat „nitko ne priželjkuje, izuzev huškača, pojedinaca koji jako dobro profitiraju od zavađanja naroda”.

Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ambasador Rick Holtzapple, boravit će u Banjoj Luci 8. i 9. prosinca kako bi se sastao s više političkih, akademskih i vjerskih predstavnika u Republici Srpskoj, najavljeno je iz Misije OSCE-a u BiH.

U ponedjeljak, 8. prosinca, ambasador Holtzapple održat će sastanke s gradonačelnikom Banje Luke Draškom Stanivukovićem, šefom Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Srđanom Mazalicom, šefom Kluba izaslanika PDP-a u NSRS-u Igorom Crnadkom i predsjednikom Socijalističke partije Petrom Đokićem.

Holtzapple će se sastati i s Brankom Blanušom, kandidatom SDS-a za predsjednika RS-a.

Misija očekuje potvrdu od kandidata SNSD-a, Siniše Karana, o mogućem sastanku.

U utorak, 9. prosinca, ambasador Holtzapple treba sastat će se s rektorom Univerziteta u Banjoj Luci Radoslavom Gajaninom, a također i sa studentima kojima će na Fakultetu političkih znanosti održati predavanje o temi “Perspektive nove generacije: Zašto je Misija OSCE-a i dalje važna u BiH?”.

Također će se sastati s episkopom banjalučkim Jefremom i banjolučkim biskupom mons. mr. Željkom Majićem.

Ambasador Holtzapple će posjetiti i redakcije ATV-a i Srpske.info. Predviđeni su intervjui za oba medija.

U svim planiranim susretima, šef Misije će naglasiti posvećenost i podršku OSCE-a stabilnosti, inkluzivnom dijalogu te demokratskom i pravnom okviru u Bosni i Hercegovini. Ovaj posjet također je prilika za razgovor o postizbornim događanjima nakon prijevremenih predsjedničkih izbora održanih 23. prosinca, kao i za dogovor o praktičnim načinima buduće suradnje s partnerima Misije u Republici Srpskoj.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine bi se na sjednici zakazanoj za sutra, u drugom krugu glasovanja, trebalo izjasniti o Prijedlogu odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Europskom unijom kao privremenog tijela Vijeća ministara BiH, čiji je predlagač Ured predsjedavateljice Vijeća ministara BiH.

Trebali bi biti razmatrani i Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Usvajanje zakona o VSTV-u i izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH, te imenovanje glavnog pregovarača su uvjet za otvaranje pregovora BiH s Europskom unijom.

Ministri iz srpskog reda glasali protiv

To je istaknuto i početkom studenog, kada je Europska komisija usvojila godišnji Paket proširenja, u kojem je predstavila svoju sveobuhvatnu procjenu napretka zemalja – partnera u procesu proširenja u proteklih godinu dana.

Kako bi se efikasno započeli pristupni pregovori, vlasti moraju, prije svega, finalizirati i usvojiti zakone usmjerene na reformu pravosuđa, koji će biti u potpunosti usklađeni s europskim standardima te imenovati glavnog pregovarača, poručeno je tada iz Europske komisije u njihovoj procjeni napretka BiH na putu ka EU.

Vijeće ministara BiH je navedena dva zakonska prijedloga i odluku o uspostavi Ureda glavnog pregovarača trebalo razmatrati na sjednici koja je bila zakazana za 2. prosinca, ali su ministri iz srpskog naroda (iz SNSD-a) glasali protiv predloženog dnevnog reda i sjednica nije održana.

Predsjedavateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je tada izjavila novinarima da će učiniti sve da nastave dijalog i rad.

Nadala sam se iskoraku kada su u pitanju ova dva zakona, naročito pred zasjedanje Europskog vijeća, jer su postojali jasni signali da bi BiH dobila zeleno svjetlo ako bi završila ove zakone, izjavila je Krišto.

Dodala je da je “najbolje da svako konkretno kaže je li za europski put Bosne i Hercegovine”.

Dva važna zakona

Ministar pravde BiH Davor Bunoza je tada izjavio da su na sjednici trebala biti dva važna zakona, dodajući da na zakonu o VSTV-u rade zadnje dvije godine, koliko rade i na zakonu o Sudu.

Po njegovim riječima, zakon o VSTV-u, koji je trebao biti razmatran, je “kostur onoga zakona koji je bio u petom mjesecu u Domu naroda”.

Mjesecima razgovaramo o tom zakonu, prikupili smo sva mišljenja. Tu verziju zakona smo dostavili, poboljšanu, na e-konzultacije. Nastojali smo naći najbolja moguća rješenja u zakonu o VSTV-u, kazao je Bunoza.

Naveo je da je sa svima surađivao – s entitetima i međunarodnom zajednicom.

Što se tiče izmjena i dopuna Zakona o Sudu, naglasio je da su u ovoj verziji koju su radili “izvukli” samo ono što nije bilo sporno u zadnje dvije godine i Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Osim navedene tri točke dnevnog reda koje se tiču ispunjavanja uvjeta za otvaranje pregovora s EU, Vijeće ministara BiH bi trebalo razmatrati i Informaciju o realizaciji Plana implementacije “Pregled obrane” i Akcijskog plana implementacije “Plana razvoja i modernizacije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine 2017. – 2027.”, kao i Informaciju o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i jedinica Oružanih snaga BiH u inostranstvu za 2026. godinu.

Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je u utorak u Bruxellesu da je od izraelskog šefa diplomacije dobio potporu za hrvatsku poziciju u Bosni i Hercegovini.

Grlić Radman je u ponedjeljak popodne sudjelovao na ministarskom sastanku EU-južno susjedstvo na kojem su sudjelovali ministri vanjskih poslova desetak mediteranskih zemalja, a u utorak je sudjelovalo na Vijeću za vanjske poslove EU-a.

Na marginama sastanka EU-južno susjedstvo imao je niz bilateralnih sastanaka s kolegama s Bliskog istoka, javlja Hina.

“Osobito je bio važan susret s izraelskim ministrom Gideonom Sa’arom, koji je pokazao veliko razumijevanje za situaciju Bosnu i Hercegovinu i izuzetan senzibilitet za neravnopravan položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Potvrdio je važnost poštivanja Daytonskog sporazuma i potrebu izmjene izbornog zakona kako bi se osiguralo da Hrvati imaju legitimno predstavljanje u svim institucijama”, rekao je Grlić Radman.

O tom sastanku oglasio se i ministara Sa’ar na društvenoj mreži X.

“Dobar sastanak s mojim hrvatskim prijateljem, hrvatskim ministrom vanjskih poslova Grlić Radmanom, s kojim sam razgovarao o regionalnim pitanjima na Bliskom istoku i jugoistočnoj Europi”, rekao je Sa’ar.

“Izrael čvrsto vjeruje da je jedini održivi put za stabilnu i prosperitetnu budućnost Bosne i Hercegovine u punom poštovanju ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. To mora biti popraćeno snažnom predanošću načelima podjele vlasti, kako u strukturi upravljanja, tako i u potrebnoj reformi izbornog zakonodavstva zemlje”, poručio je izraelski ministar.

Grlić Radman je razgovarao i s palestinskom ministricom vanjskih poslova Varsen Aghabekian te sa šefom jordanske diplomacije Aymanom Safadijem.

“U razgovoru s palestinskom ministricom iskazao sam zabrinutost zbog situacije u Gazi, rekao sam da se hrvatska vlada od početka od samog početka angažirala slanjem humanitarne pomoći u vrijednosti od gotovo tri milijuna eura”, rekao je Grlić Radman.

Dodao je da je na pitanje o priznanju palestinske države odgovorio da se Hrvatska zauzima za dvodržavno rješenje, koje treba biti rezultat mirovnog procesa.

Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine donijela je Rješenje o imenovanju Miroslava Nešića za šefa odsjeka NCB Interpola Sarajevo, doznaje Raport.

Miroslav Nešić je već preuzeo rješenje i ‘mirne duše’ otišao na godišnji odmor s novim zvanjem i pozicijom koja nema ograničen rok trajanja, odnosno mandat.

Miroslav Nešić je blizak rođak bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića koji je, prema tvrdnjama Raportovih izvora, i ‘trasirao’ put svom prezimenjaku do današnje funkcije.

Mjesecima je trajala ‘saga’ o njegovom imenovanju na poziciji gdje je od 2023. godine, uz pomoć bivšeg ministra sigurnosti, Miroslav Nešić obavljao funkciju v. d. šefa odsjeka Interpola, da bi zbog njega u travnju bio raspisan unutarnji oglas u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH.

U Zagrebu, kao i u mnogim gradovima Hrvatske, obilježena je 30. godišnjica genocida u Srebrenici.

Tim povodom za N1 govorila je bivša predsjednica Vlade Hrvatske Jadranka Kosor, dugogodišnja podržavateljica istine o Srebrenici i osoba koja se godinama jasno suprotstavlja pokušajima negiranja genocida.

“Nakon što ode svjetina – ostaju majke i tišina”

Govoreći o atmosferi u Potočarima nakon dženaza, Kosor je povukla paralelu s Vukovarom:

Kao i u Vukovaru, nakon masovnih dolazaka, sve utihne. To govori o našem odnosu prema povijesti. Ovakvi trenuci ne smiju biti samo godišnjice, već trajna borba za istinu.

Kosor je najavila i osobnu posjetu Srebrenici – ne na godišnjicu, već u tišini, bez kamera i govora.

Da je svijet reagirao 1991. u Vukovaru – 1995. se ne bi dogodila Srebrenica.

Kosor je podsjetila na propuste međunarodne zajednice:

U oba slučaja, svijet je nijemo posmatrao. I danas gledamo isto – primjer je Gaza. Ako ne učimo iz povijesti, zločini će se ponavljati.

Posebno je istakla važnost riječi predsjednice EK Ursule von der Leyen i visokog predstavnika Schmidta koji su priznali da “1995. nismo intervenirali”, ali dodala:

To više nije dovoljno. Takve izjave moraju imati težinu – danas, kada umiru djeca u Gazi, ponovno gledamo isto licemjerje.

O rezoluciji o genocidu u Srebrenici: “Važno je – ali nije dovoljno”

Govoreći o usvajanju rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, Kosor je rekla:

To je deklarativni čin koji podsjeća svijet na ono što se dogodilo. No bez političke volje, bez akcije, sve se to za mjesec dana zaboravi.

Dodala je i da rezolucija ne bi bila moguća bez rada ambasadora Zlatka Lagumdžije:

Njegova uloga bila je ključna. Da njega nije bilo – pitanje je da li bi rezolucije bilo.

“Potraga za nestalima može trajati vječno”

Osvrnula se i na problem nestalih i masovnih grobnica:

Kao što smo vidjeli i u Vukovaru, zločinci su skrivali tijela i razmještali grobnice. Ta potraga, nažalost, može trajati u nedogled.

Na kraju, Kosor je poručila:

Mi koji znamo istinu – imamo odgovornost da je branimo. Ne jednom godišnje, već svaki dan.