Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner danas su započeli ključnu rundu razgovora u Ženevi pod snažnim pritiskom “jastrebova” u administraciji i republikanaca u Kongresu da ne pristanu na sporazum koji bi se mogao tumačiti kao popuštanje Iranu, prenosi Index.

Ovo je pet ključnih zahtjeva

• Gašenje i demontaža sva tri glavna nuklearna postrojenja: Fordow, Natanz i Isfahan
• Predaja svog obogaćenog uranij Sjedinjenim Državama
• Sporazum mora biti trajan, bez vremenskog ograničenja
• Nema obogaćivanja uranija (moguć rad samo medicinskog reaktora u Teheranu)
• Tek minimalno ublažavanje sankcija odmah, više tek ako Iran dugoročno poštuje dogovor

Zahtjev za demontažu postrojenja i predaju obogaćenog uranija

Prema pisanju WSJ-a, američki pregovarači trebali su jasno poručiti da Iran mora demontirati svoja tri glavna nuklearna postrojenja – u Fordowu, Natanzu i Isfahanu – te predati sav preostali obogaćeni uranij Sjedinjenim Državama.

Washington također inzistira da eventualni nuklearni sporazum mora trajati trajno, bez vremenskog ograničenja, za razliku od sporazuma postignutog za vrijeme administracije Baracka Obame, koji je predviđao postupno ukidanje ograničenja. Republikanci su taj sporazum godinama nazivali preslabim. Trump je tijekom prvog mandata izašao iz tog dogovora, poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA), i ponovno uveo oštre sankcije Iranu.

Američki zahtjevi dolaze nakon što je Trump u obraćanju o stanju nacije prekjučer upozorio da Iran nastavlja razvijati nuklearno oružje i balističke projektile koji bi mogli dosegnuti SAD, optužbe koje Teheran odbacuje.

Prijetnje vojnim udarom i koncentracija snaga

Zahtjevi bi mogli biti teško prihvatljivi za Teheran u trenutku kada obje strane pokušavaju pronaći diplomatsku alternativu američkom napadu. Trump je zaprijetio vojnom akcijom ako se ne postigne dogovor te je u blizini Irana koncentrirao značajne snage, uključujući dva nosača zrakoplova, napredne borbene avione, razarače i proturaketne sustave.

Iran je poručio da bi svaki napad, pa i ograničen, smatrao okidačem za sveobuhvatan odgovor.

“Ovo bi mogla biti posljednja prilika za postizanje dogovora”, rekao je Saeid Golkar, izvanredni profesor na Sveučilištu Tennessee u Chattanoogi i stručnjak za iransku vojsku. “Ako to ne uspije, SAD će vojnim sredstvima rješavati ono što ne mogu diplomacijom.”

Iran nudi ustupke, ali inzistira na obogaćivanju

Iran inzistira na pravu na obogaćivanje uranija, ali nudi prijedloge kojima bi pokušao umiriti Washington. Među njima su smanjenje razine obogaćivanja s trenutačnih do 60% na 1,5%, privremena obustava obogaćivanja na nekoliko godina ili prerada u okviru arapsko-iranskog konzorcija sa sjedištem u Iranu.

Rasprave su zasad hipotetske jer je iranski nuklearni program uvelike uništen u 12-dnevnom ratu s Izraelom i SAD-om prošlog lipnja.

SAD inzistira na nultom obogaćivanju, ali američki dužnosnici navode da bi pregovarački tim mogao dopustiti Iranu ponovno pokretanje reaktora u Teheranu koji bi koristio vrlo nisko obogaćeni uranij u medicinske svrhe.

Unutarnji pritisci

I takav ustupak suočava se s jakim otporom jastrebova unutar administracije i među republikanskim zastupnicima. Dio dužnosnika i zakonodavaca brine i zbog sadržaja i zbog dojma da bi Trump mogao prihvatiti sporazum s ograničenim obogaćivanjem.

Republikanski senator Lindsey Graham, blizak Trumpov saveznik, jučer je poručio da, ako se razmatra mogućnost da se Iranu dopusti “vrlo malo obogaćivanje uranija radi spašavanja obraza, zaboravite to”.

Large US airlift toward the Middle East continues today:
F-35s squadrons supported by tankers seen crossing the Atlantic, 2 F22 Squadrons have landed in Britain and will travel to the Middle East soon, more transports are seen heading to and from Middle East/Diego Garcia bases. pic.twitter.com/ekwZwCEXaJ

— WarMonitor (@WarMonitor3) February 26, 2026

Sankcije, projektili i regionalne milicije

Sjedinjene Države nude tek minimalno ublažavanje sankcija kao dio sporazuma, što je dodatna točka prijepora jer Iran očekuje znatno veće olakšice za svoje opterećeno gospodarstvo, čije su slabosti početkom godine potaknule masovne prosvjede protiv režima.

Američki dužnosnici poručuju da Washington želi najprije vidjeti dugotrajno poštivanje sporazuma, a tek potom razmotriti dodatno ublažavanje sankcija i druge pogodnosti.

Iako bi Washington želio da Iran ograniči i svoj program balističkih projektila te potporu regionalnim saveznicima i milicijama, razgovori u Ženevi usmjereni su prvenstveno na sprječavanje iranskog puta prema nuklearnom oružju.

Neki dužnosnici smatraju da bi pitanja projektila i potpore milicijama mogli rješavati američki regionalni partneri uz podršku SAD-a. Drugi drže da bi Washington trebao inzistirati na širem sporazumu koji bi obuhvatio nuklearni program, projektile i milicije, ali priznaju da bi i isključivo nuklearni dogovor bio značajan početak ako je to jedina dostupna opcija.

Upozorenja o balističkim projektilima

Visoki američki dužnosnici izrazili su zabrinutost da Iran razvija balističke projektile većeg dometa, ali nisu iznosili dodatne pojedinosti.

“Neću nagađati koliko su daleko stigli, ali sasvim je jasno da pokušavaju razviti interkontinentalne balističke projektile”, rekao je ministar vanjskih poslova Marco Rubio u srijedu novinarima. “A iransko inzistiranje da se o balističkim projektilima uopće ne razgovara veliki je, veliki problem. I tu ću stati.”

Prema pisanju Wall Street Journala, razlike između Washingtona i Teherana ostaju duboke, a ulozi su visoki – jer neuspjeh pregovora povećava vjerojatnost izravnog vojnog sukoba.

Nakon stabilnog i relativno blagog božićnog razdoblja obilježenog snažnim Rexovim blokom, Europa se suočava s dramatičnom promjenom vremenskih uvjeta. Ovaj meteorološki obrazac, koji je donedavno dominirao kontinentom, počeo se povlačiti prema zapadu, omogućujući prodor arktičke hladnoće koja će posljednje dane 2025. obilježiti snijegom, ledom i temperaturama znatno ispod prosjeka.

Početkom 2026., dinamika se nastavlja s novim hladnim valom na zapadu i obilnim kišama u mediteranskim regijama, donoseći izazove za stanovništvo i infrastrukturu diljem kontinenta. Rexov blok, visokotlačni sustav koji je prošli tjedan zadržavao stabilno vrijeme iznad Atlantika i zapadne Europe, započeo je retrogradno kretanje prema sjeverozapadnom Atlantiku. Ova promjena omogućila je dubokoj gornjoj dolini iz Skandinavije da se proširi prema jugu, donoseći polarnu zračnu masu preko istočnih dviju trećina europskog kontinenta.

Meteorolozi predviđaju da će temperature biti 12-15 °C ispod normale, s jutarnjim minimumima koji u nekim područjima mogu pasti ispod -10 °C, a dnevnim maksimumima oko nule, piše Severe Weather Europe.

U središnjoj Europi, primjerice u Bovcu u Sloveniji, meteogrami pokazuju pad temperature od oko 15 °C u samo nekoliko sati u ponedjeljak navečer, označavajući dolazak hladnog bazena koji će dominirati regijom do Nove godine. Hladni val već je zahvatio Poljsku, istočnu Njemačku, Češku, Slovačku i Mađarsku, a do utorka navečer doseći će Grčku, dok će se sredinom tjedna proširiti na crnomorsku regiju i Tursku. Južno-središnja Francuska i istočni dijelovi Španjolske osjetit će hladnoću do srijede.

Snijeg će biti značajan faktor u mnogim regijama, s posebno intenzivnim padalinama u Norveškoj, Švedskoj i Turskoj. U Norveškoj, gdje su sjeverni vjetrovi u kombinaciji s orografskim efektima uzrok obilnih snježnih oborina, meteorolozi predviđaju 75-100 cm novog snijega do petka, uključujući obalna područja.

Središnja Švedska, kao i baltičke zemlje poput Litve i Latvije, također će bilježiti značajne snježne padaline zbog efekta toplijeg Baltičkog mora.

Prema presudi, Konovaljev je u razdoblju od 2014. do 2017. godine, dok je radio u ruskom generalnom konzulatu, odavao službene tajne CIA-i.

Ruski diplomat Arsenij Konovaljev osuđen je na 12 godina zatvora zbog odavanja službenih tajni američkoj Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA). U međuvremenu je objavljena i videosnimka njegova uhićenja, na kojoj se vidi da je bio vidno zatečen i šokiran, prenosi Dnevnik.

Pripadnici Federalne službe sigurnosti Rusije (FSB) uhitili su Konovaljeva u ožujku 2024. godine, nakon što je osumnjičen da je tijekom diplomatske misije u Sjedinjenim Američkim Državama prenosio povjerljive informacije američkim obavještajnim službama.

Moskovski sud ga je u petak osudio na 12 godina zatvora u kaznenoj koloniji s maksimalnim stupnjem osiguranja.

Prema presudi, Konovaljev je od 2014. do 2017. godine, dok je radio u ruskom generalnom konzulatu, odavao službene tajne CIA-i. Obnašao je dužnost drugog tajnika, zbog čega ruski mediji navode da je količina informacija koje je za novac proslijedio američkim obavještajcima bila iznimno značajna.

Экс-сотрудника российского МИД осудили на 12 лет по обвинению в сотрудничестве с разведкой США

Мосгорсуд счёл Арсения Коновалова виновным в том, что тот, будучи сотрудником МИД и находясь в США, «за денежное вознаграждение инициативно передал американской разведке ставшие… pic.twitter.com/mleAQS71fg

— ЭХО (@echofm_online) December 26, 2025

Iako je uhićen još u ožujku prošle godine, videosnimka akcije koju je provela Federalna služba sigurnosti Rusije objavljena je tek sada.

Na snimci se vidi da Konovaljev prilikom uhićenja u kombiju nije pružao otpor, a prema svemu sudeći, uopće nije očekivao da će biti priveden.

– Ne. Morat ćemo to provjeriti – odgovorio je Konovaljev jednom od pripadnika FSB-a kada ga je tijekom uhićenja upitao želi li znati zbog čega je uhićen.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da je razgovarao sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom, samo nekoliko sati prije važnog sastanka na Floridi s ukrajinskim čelnikom Volodimirom Zelenskim.

„Upravo sam imao dobar i vrlo produktivan telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Putinom prije mog sastanka, danas u 13:00 sati, s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim“, napisao je Trump na Truth Socialu. Sastanak sa Zelenskim, kako je Trump naveo, održat će se u glavnoj blagovaonici Mar-a-Laga, uz prisustvo novinara. Ovaj telefonski razgovor s Putinom dogodio se usred intenzivne baraže ruskih projektila i dronova na Kijev, što je razgovorima sa Zelenskim dalo dodatnu hitnost. Trump i Putin posljednji su put razgovarali u listopadu, kada su dogovorili summit u Budimpešti. Međutim, Trump je taj sastanak naglo otkazao nekoliko dana kasnije, smatrajući ga gubljenjem vremena.

“Predsjednik Donald Trump je ‘na strani mira'”, rekao je danas republikanski zastupnik Mike Turner, izražavajući optimizam u pogledu nadolazećeg sastanka američkog čelnika s ukrajinskim predsjednikom. “On pokušava uravnotežiti te dvije sile, a vrlo je teško spojiti ove dvije stranke. Ali pri tome moramo shvatiti da je cilj Rusije uzeti od nekog drugog nešto što je njihovo, a Ukrajina mora imati osjećaj sigurnosnih jamstava da se Rusija neće vratiti”, rekao je Turner, koji je član Odbora za oružane snage Zastupničkog doma, u emisiji na ABC-ju. “Mislim da Zelenski dolazi s planom s kojim se može raditi i koji bi nas mogao dovesti do mira”, rekao je Turner.

Australski “junak” Ahmed al-Ahmed, rođen u Siriji, koji je oborio i razoružao jednog od napadača na plaži Bondi, dobio je ček od 2,5 milijuna dolara prikupljenih u znak podrške za njegovu hrabrost.

Ček je al-Ahmedu uručio Zachery Dereniowski, javna ličnost na Instagramu, koji je dokumentirao njihov susret u video snimku podijeljenom na platformi. Prema Dereniowskom, novac je kolektivno prikupilo 43. 000 ljudi iz cijelog svijeta.

U videu se vidi al-Ahmed kako leži na bolničkom krevetu s gipsom na lijevoj ruci. Tijekom incidenta nekoliko je puta upucan u rame.

– Zaslužujem to? – upitao je 43-godišnjak kada mu je uručen ček.

– Kad spašavam ljude, činim to iz srca – rekao je al-Ahmed, prepričavajući napad koji se dogodio tijekom proslave jevrejskog praznika Hanuke.

Dvojica muškaraca otvorila su vatru na plaži Bondi, ubivši 15 ljudi i ranivši najmanje 42, u onome što je bila jedna od najsmrtonosnijih masovnih pucnjava u Australiji. Rekao je da su svi okupljeni na plaži Bondi tog dana zaslužili uživati ​​i da je to njihovo pravo.

– Bože čuvaj Australiju, ‘Aussie, Aussie, Aussie – rekao je on s osmijehom.

Točno prije Božića, prodor arktičkih zračnih masa trebao bi stići do Europe te donijeti snijeg na dio kontinenta. Kako piše The Weather Channel, hladna zračna masa može stići i do Njemačke. Temperature će tamo naglo pasti 23. prosinca, a dan nakon toga očekuje se snijeg.

Uz promjenu vremena i zahlađenje, visoki tlak proširit će se nad sjevernom Europom. Upravo to područje visokog tlaka može uzrokovati hladan istočni vjetar. Neki bi dani, navodi The Weather Channel, mogli biti i stvarno ledeni. Naime, prognozira se da će temperature pasti i na -10 °C. Što se tiče Njemačke, najtoplije će biti uz Gornju Rajnu, a najhladnije uz rub Alpa.

Snježne padaline, koje se očekuju 24. prosinca, bit će lagane na jugu Njemačke, no ponegdje se očekuju snježni pljuskovi. Najviše snijega sigurno će pasti uz Alpe i duž obale Baltičkog mora između Glücksburga i Heringsdorfa. S obzirom na to, dio Njemačke mogao bi imati bijeli Božić

Iako trenutne prognoze najavljuju snijeg, situacije se još može promijeniti. Naime, prognoze će biti sve točnije što je Božić bliže. No, izgledi za bijeli Božić – barem za sjeverniji dio Europe – poprilično su veliki.

Europske obale suočavaju se s dramatičnim promjenama zbog ubrzanog porasta razine mora, upozorava Europska agencija za okoliš (EEA) u svom najnovijem izvješću. Ako se emisije stakleničkih plinova ne smanje, neke od najpoznatijih plaža kontinenta mogle bi nestati do kraja stoljeća, a obalni krajolik Europe mogao bi se nepovratno promijeniti. Prema podacima EEA-e, između 2006. i 2018. razina mora rasla je za 3,7 milimetara godišnje, što je više nego dvostruko brže nego tijekom 20. stoljeća.

U scenariju visokih emisija, razina mora mogla bi porasti između 0,63 i 1,02 metra do 2100. godine, piše Euronews. U najgorem slučaju, brzim topljenjem polarnih ledenih kapa, porast bi mogao doseći čak pet metara do 2150. godine. Istraživanje nizozemske tvrtke Reinders Corporation ističe deset najugroženijih plaža u Europi, među kojima su i neka od najpoznatijih odredišta:

1. Sveti Stefan, Crna Gora: Kultno otočno ljetovalište na Jadranskoj obali moglo bi izgubiti preko 213 metara obale, čime bi njegov poznati nasip bio ozbiljno ugrožen.

2. Porto Giunco, Sardinija, Italija: Ova “tropska” plaža riskira gubitak do 107 metara obale, ugrožavajući njezinu netaknutu ljepotu i privlačnost za obitelji.

3. Praia de Benagil, Portugal: Poznata po špiljama, ova plaža suočava se s erozijom od gotovo 70 metara, dodatno otežanom prekomjernim turizmom.

4. Værøy, Lofoten, Norveška: Udaljeni otok mogao bi izgubiti 58 metara obale, ugrožavajući njegovu prirodnu ljepotu i planinarske staze.

5. Zaljev Keem, Irska: Slavna plaža s otoka Achill, poznata iz filma Banshees of Inisherin, riskira gubitak 40 metara obale.

6. Reynisfjara, Island: Ova dramatična plaža s crnim pijeskom, poznata po opasnim valovima, mogla bi izgubiti preko 35 metara.

7. Plage des Marinières, Francuska: Plaža na Azurnoj obali suočava se s erozijom od 35 metara i povećanim rizikom od tsunamija.

8. Pasjača, Hrvatska: Dubrovačka plaža, proglašena 39. najboljom na svijetu, riskira gubitak 31 metra, što bi moglo izbrisati njezinu usku pješčanu obalu.

9. Kynance Cove, Cornwall, Ujedinjeno Kraljevstvo: Ova slikovita uvala suočava se s erozijom od 30 metara.

10. Anse de l’Argent Faux, Francuska: Poznat kao “Zaljev milijardera”, ovo područje riskira gubitak 28,38 metara obale.

Giorgio Budillon, profesor oceanografije na Sveučilištu Parthenope u Napulju, upozorava da potpuno zaustavljanje porasta razine mora nije moguće zbog klimatske inercije i topljenja ledenih kapa. “Moramo biti realni. Smanjenje emisija, ukidanje fosilnih goriva i očuvanje prašuma ključni su, ali možda neće biti dovoljni“, kaže Budillon. Kao rješenja predlaže “meke” mjere poput obnove plaža dodatnim pijeskom, zaštite morske trave i obnove močvara kao prirodnih tampona. Tvrde obrane, poput morskih zidova, često samo premještaju eroziju na druga područja. U nekim slučajevima, preseljenje ljudi i infrastrukture iz najranjivijih zona bit će neizbježno.

Budillon naglašava važnost promjene urbanog planiranja, uključujući zabranu gradnje u rizičnim područjima, uspostavu obalnih zaštitnih zona i sustave ranog upozorenja. Iako EU pruža sredstva za očuvanje obala, koordinacija između zemalja članica često je nedostatna. “Moramo prijeći s reaktivnog na proaktivni pristup. Prilagodba danas košta manje nego obnova sutra”, zaključuje Budillon.

U četvrtak (11.12.2025.) turistički autobus vozio je autocestom s takvim nedostacima da je policija morala prekinuti vožnju.

Oko 16:15 sati ophodnja Prometne policijske postaje Augsburg zamijetila je turistički autobus iz BiH na autocesti jer se kretao s neispravnim svjetlima.

Ophodnja je zaustavila autobus radi prometne kontrole. Zbog utvrđenih nedostataka, iz razloga sigurnosti prometa, nastavak vožnje nije dolazio u obzir. Prometni policajci zabranili su daljnju vožnju.

Svih 15 putnika moralo je napustiti autobus te su na kraju mogli nastaviti putovanje zamjenskim autobusom. Turistički autobus morao je biti odšlepan.

Vozač (bosansko-hercegovački državljanin) morao je položiti jamčevinu u iznosu od oko 300 eura. Protiv njega se vodi postupak zbog kršenja Zakona o cestovnom prometu.

Policija Novog Južnog Walesa potvrdila je kako je u pucnjavi na plaži Bondi u Sydneyju ubijeno 12 osoba, uključujući jednog napadača. Drugi napadač je u kritičnom stanju. Jedan od napadača je 24-godišnji Naveed Akram.

29 osoba ranjeno

Na plaži Bondi održavao se događaj povodom prvog dana židovske proslave Hanuke. Napad je službeno proglašen terorističkim incidentom.

Australski dužnosnici potvrdili su kako je među poginulima jedan od osumnjičenih napadača, dok se drugi nalazi u kritičnom stanju. Napad se dogodio tijekom proslave Hanuke kojoj je nazočilo više od 1.000 ljudi.

Policijski povjerenik Novog Južnog Walesa Mal Lanyon izjavio je kako je ranjeno 29 osoba, uključujući dvojicu policajaca, u onome što je proglasio “terorističkim napadom”.

Londonska policija najavila je da će pojačati policijsku prisutnost kako bi zaštitila židovsku zajednicu.

“Misli svih nas u Metropolitanskoj policiji uz obitelji i bližnje onih koji su ubijeni ili ozlijeđeni u strašnom napadu u Sydneyju ranije danas, kao i uz hitne službe koje su intervenirale. Dok se detalji incidenta i dalje razjašnjavaju, australske vlasti sada su potvrdile da je meta bio skup povodom Hanuke koji se održavao na plaži Bondi.

Strašna je stvarnost da se židovske zajednice diljem svijeta i dalje suočavaju s povišenom razinom prijetnje. U trenutku kada se londonske židovske zajednice okupljaju kako bi započele obilježavanje Hanuke, svjesni smo da će ovaj napad izazvati ne samo duboku uznemirenost, već i znatno povećanu zabrinutost za sigurnost”, poručili su iz londonske policije.

“Već smo blisko surađivali s partnerima, uključujući organizaciju Community Security Trust, kako bismo osigurali pojačanu prisutnost policije oko sinagoga i drugih zajedničkih prostora u ovom važnom razdoblju.

Iako nema informacija koje bi upućivale na povezanost između napada u Sydneyju i razine prijetnje u Londonu, jutros dodatno pojačavamo policijsku prisutnost, provodimo dodatne ophodnje u zajednici i komuniciramo sa židovskom zajednicom kako bismo razumjeli što još možemo učiniti u nadolazećim satima i danima.

Uvijek potičemo javnost da bude oprezna na događanjima i u javnim prostorima. Ako primijetite nešto sumnjivo, vjerujte svom instinktu i obavijestite nas”, dodali su.

Hrabrost pojedinaca spasila živote

Australski premijer Anthony Albanese obratio se na konferenciji za novinare. Pucnjavu je opisao “čin zlog antisemitizma i terorizma koji je pogodio srce nacije”.

“Zlo koje je danas oslobođeno u Bondi Beachu je izvan shvaćanja, a trauma i gubitak s kojima se obitelji večeras suočavaju su iznad bilo čije najgore noćne more”, ustvrdio je.

“Danas smo vidjeli Australce kako trče u opasnost kako bi pomogli drugima. Ovi Australci su heroji i njihova hrabrost je spasila živote”, naglasio je.

Krivotvorene novčanice eura otkrivene su u opticaju na nedjeljnom buvljaku u Komárnu, odmah pokraj zgrade gradske policije.

Sedamdesetogodišnja žena koja je ondje prodavala doživjela je neugodno iznenađenje. Nakon povratka kući otkrila je da je šest novčanica u apoenu od 20 eura, kojima joj je nepoznata žena platila, krivotvoreno.

Slučaj već istražuju kriminalistički istražitelji iz Komárna, koji su kazneno prijavili 49-godišnju ženu i njezino dvoje odrasle djece.

Trojac je putem mobilne aplikacije Temu kupio stotine imitacija. Za približno 19 eura nabavili su novčanice nominalne vrijednosti 6.000 eura.

Četrdesetdevetogodišnja Marija, njezina 22-godišnja kći Eržebet i 19-godišnji sin Mario naručili su 400 novčanica u apoenima od 20 i 100 eura.

Imitacije su bile iste veličine kao originali i namjerno istrošene kako bi se stvorio dojam da su korištene.

Međutim, radilo se o loše izrađenim krivotvorinama na kojima je natpis „kopija“ bio izbijeljen. Unatoč tome, trojac je tim novcem plaćao ne samo na buvljaku, već i u trgovinama prehrambenih proizvoda te kod taksista.

Istražitelji u Komárnu zaplijenili su 16 komada krivotvorenih novčanica, uključujući i one pronađene u opticaju. Osumnjičeni su, prema vlastitim navodima, ostatak krivotvorina spalili.

Nakon stručnog vještačenja, Nacionalna banka Slovačke (NBS) klasificirala je kvalitetu zaplijenjenih krivotvorina kao razinu 5, što predstavlja najnižu razinu krivotvorenja. „Uporaba krivotvorenih novčanica kazneno je djelo“, izjavio je glasnogovornik NBS-a Peter Majer, prenose slovački internetski mediji.

Unatoč lošoj kvaliteti novčanica, trojac ih je uspio koristiti na raznim mjestima. Osobe koje su primile krivotvoreni novac shvatile su da je riječ o krivotvorinama tek naknadno.

Kineska platforma Temu nudi razne proizvode, a nedavno se u njezinoj ponudi pojavio i ovaj kuriozitet u obliku krivotvorenih euro novčanica. Prema navodima televizije JOJ, krivotvorene novčanice trenutačno više nisu dostupne u ponudi kineskog trgovca Temua.