Zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini suočava se s dubokim izazovima, pri čemu je odnos između javne i privatne prakse posebno problematičan. Direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Ante Kvesić, ukazao je na nesrazmjer u financiranju zdravstvenih usluga i njihovoj dostupnosti.
“Liječnik koji napusti bolnicu u jedan poslijepodne i ode raditi privatno naplaćuje pregled između 80 i 90 maraka. Isti taj liječnik u bolnici za pregled pacijenta s uputnicom dobije 8 do 9 maraka. Tu priča prestaje,” rekao je Kvesić za Fenu, istaknuvši kako su problemi duboko ukorijenjeni u financijskom modelu sistema koji se temelji na doprinosima.
Kvesić je naveo kako finansiranje zdravstvenih ustanova u BiH ostaje ograničeno, a bolnice posluju prema cjenovnicima koji nisu mijenjani godinama. Nasuprot tome, privatne klinike funkcioniraju na tržišnim principima, što ih čini profitabilnima i konkurentnijima.
“Privatne poliklinike u Mostaru rade na potpuno drugačijim financijskim osnovama. Kad bi radile po našim bolničkim cijenama, već bi se zatvorile,” ističe Kvesić.
Pozvao je na prilagodbu europskih modela poput onih u Njemačkoj ili Austriji, gdje osiguravajuće kuće igraju ključnu ulogu u osiguravanju održivosti zdravstvenog sistema.
Ako postoje opcije u privatnom sektoru, a pacijenti se upućuju na liste čekanja, to je kršenje zakona. Zavodi su dužni osigurati uslugu bez odgađanja,” kazao je Bago.
Ističe kako zakoni u BiH podržavaju prava pacijenata i liječnika, ali njihova implementacija izostaje.
“Naši zakoni kažu da liječnici moraju biti plaćeni po učinku. No, pacijenti, zbog nepravilnosti u sustavu, na kraju plaćaju preglede gotovinom u privatnim klinikama, iako su desetljećima uplaćivali doprinose,” dodao je.
Bago upozorava da se svake godine u Federaciji BiH uplati gotovo dvije milijarde maraka za zdravstveno osiguranje, no pacijenti se i dalje suočavaju s dugim listama čekanja i nedovoljno kvalitetnom uslugom.
“To su izravne uplate građana koje moraju biti trošene na zdravstvene usluge. Umjesto toga, suočavamo se s lošim upravljanjem i kršenjem zakona,” zaključio je.
Kombinacija zastarjelih finansijskih modela, neprovođenja zakona i nedostatka konkurencije između javnog i privatnog sektora jasno pokazuje da je zdravstveni sistem u BiH na raskrižju. Sistemske promjene, temeljene na uspješnim europskim modelima, potrebne su kako bi se osiguralo pravo pacijenata na adekvatnu zdravstvenu zaštitu.
