Povoljan geopolitički trenutak ponovno je u fokus Europske unije stavio politiku proširenja, a zemlje zapadnog Balkana bilježe povećanu pozornost europskih institucija. Iako su države regije na različitim razinama integracijskog procesa, raspoloženje u Bruxellesu ocjenjuje se znatno pozitivnijim nego ranijih godina.

Dok Bosna i Hercegovina još čeka otvaranje pristupnih pregovora, Srbija i Crna Gora u tom su procesu već dulje vrijeme. Prema procjenama dopisnika, upravo Crna Gora trenutačno prednjači po brzini i kontinuitetu reformi.

Dopisnik Radiotelevizije Srbije Dušan Gajić ističe kako jačanje politike proširenja donosi i veći interes za unutarnje političke prilike u državama kandidatima, osobito ondje gdje postoje političke krize koje utječu na dinamiku europskog puta.

Crna Gora koristi momentumeuropska unija

Dopisnik Radiotelevizije Crne Gore Ivan Mijanović navodi kako Podgorica ubrzava zatvaranje pregovaračkih poglavlja, uz cilj da postane članica EU-a do 2028. godine.

„Očekuje se zatvaranje još pet poglavlja do kraja godine, čime bi Crna Gora imala ukupno 12 zatvorenih poglavlja, što je znatan iskorak u odnosu na ostale zemlje regije“, rekao je Mijanović.

Sugovornici se slažu da je uloga medija ključna u približavanju složenih europskih tema građanima te da specijalizirani dopisnici iz Bruxellesa imaju važnu informativnu i edukativnu ulogu u procesu europskih integracija.

Na dnevnom redu sjednice koju je prošlog tjedna najavila predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto kao prve točke bili su nacrti zakona o Sudu BiH odnosno o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) kao i odluka o uspostavi ureda glavnog pregovarača no o tome nije bilo rasprave zbog ultimatuma ministra vanjske trgovine Staše Košarca i financija Srđana Amdižića.

Oni su, kao i dva puta ranije, prijetili obaranjem dnevnog reda ukoliko se o tim točkama bude raspravljalo pa u tom slučaju sjednica ne bi ni mogla biti održana.

Ovako je Krišto povukla prijedlog da se raspravlja o tri točke koje su trenutačno od ključnog značaja pa je Vijeće ministara razmatralo samo neke manje važne informacije i prijedloge sporazuma.

Vlasti Republike Srpske koje još uvijek kontrolira bivši predsjednik tog entiteta Milorad Dodik nisu zadovoljne prijedlozima zakona koje je izradilo Ministarstvo pravde BiH na temelju preporuka Europske komisije. Istodobno traže da glavni pregovarač bude iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) što tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji podjednako odlučno odbijaju.

Nema nikakvih naznaka kada bi dva reformska zakona na kojima inzistira Bruxelles mogla biti predmetom rasprave na Vijeću ministara BiH te potvrde u državnom parlamentu a sigurno je samo kako će ta zemlja u 2026. godinu ući bez jasnih izgleda za početak pregovora o pristupanju EU.

BiH je uvjetnu suglasnost za otvaranje pregovora dobila još u ožujku 2024. godine no od tada nije bilo nikakvih pomaka na europskom putu pa je ta zemlja uz Kosovo trenutačno na začelju procesa europskih integracija među državama zapadnog Balkana.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović boravio je u službenom posjetu Slovačkoj Republici, gdje se sastao s ključnim političkim vrhom države: predsjednikom Peterom Pellegrinijem, premijerom Robertom Ficom te predsjednikom Narodnog vijeća Richardom Rašijem. Nakon sastanaka, predsjednik je nastavio u poznatom tonu o Ukrajini i EU.

– Nemam hrabrost davati savjet bilo kojem narodu što da radi u takvim trenucima. Ono što pouzdano znam je da će se cijena takvog razmišljanja brojati u glavama i životima Ukrajinaca i Rusa, a neće Nijemaca i Francuza – komentirao je predsjednik Republike Zoran Milanović prijedlog o mogućim teritorijalnim ustupcima koje bi Ukrajina bila spremna razmotriti u svrhu okončanja rata. Predsjednik je to rekao u Bratislavi, tijekom službenog posjeta Slovačkoj Republici, gdje se sastao sa slovačkim predsjednikom Peterom Pellegrinijem, predsjednikom Vlade Robertom Ficom te s predsjednikom Narodnog vijeća Slovačke Republike Richardom Rašijem.

-Lako je mahati i vitlati sabljom ili bacati koplje koje ne padne na kraju na tvoju kuću ili u vrt – dodao je Predsjednik te poručio kako su “teritorijalni ustupci i teritorijalne koncesije, koje bi Ukrajina trebala napraviti, stvar Ukrajine”.

– Svaki savjet u smjeru prihvatite ili ne prihvatite u stvari ima jednu dijaboličnu crtu u sebi. Iza takvog stava – nemojte prihvatiti, na primjer, što čujem od mnogih pametnjakovića u Europskoj uniji, stoji još nekoliko stotina leševa – rekao je predsjednik Milanović.

– Politički trenutak, političko razdoblje u kojem se nalazi Europa je kritično. Slovačka i ljudi koji je vode su neki od onih s kojima se o tome može otvoreno razgovarati. Jer, realno, mi pristup informacijama nemamo. Te informacije neki čuvaju za sebe i to je stvarnost u kojoj živimo – rekao je predsjednik Milanović komentirajući sastanke koje je imao s čelnicima Slovačke Republike.

– Smatram da se od strane određenih snaga, država i krugova guraju odluke koje su i štetne i opasne za Europu i europske države. Europska unija, Komisija i europske institucije su tijela prema kojima – u odnosu prema njima i onome što govore, poduzimaju i rade – uvijek treba imati kreativnu skepsu – upozorio je predsjednik Milanović.

Predsjednik je pojasnio da smatra kako je to bazični pristup prema birokraciji i prema onima koji su neizabrani odnosno „nisu demokratski izabrani“.

– Ja to nikada nisam nazivao ‘duboka država’ zato što Europska unija nije država i što se tiče mene i svih koji razmišljaju tako, neće nikada ni postati država jer to je put u propast. Ali, udruženje i način djelovanja europskih slobodnih država i nacionalnih država – to da – rekao je predsjednik Milanović istaknuvši da Europsku uniju vidi kao prostor tolerancije, slobode, putovanja, ali nikako „kao okomiti, vertikalni pristup u kojem navodno svi odlučujemo u zajednici sretnih i razdraganih nacija, a u stvari odlučuje njih nekoliko“.

– Slovačka je jedna od država čije političko vodstvo pripada onima koji misle svojom glavom i imaju čvrst stav o nekim pitanjima. Nikako ne želim uvrijediti ili podcijeniti neke druge u Europi, ali Slovačka i njezini lideri se u tome ističu – rekao je predsjednik Milanović te naveo kako je prije sastanka sa svojim domaćinom, predsjednikom Pellegrinijem, razgovarao i s premijerom Ficom. „Direktno sam se informirao i saznao neke njegove poglede i stavove o onome što je pred njima i o čemu će se sutra odlučivati na Europskom vijeću, a u pitanju su velike odluke. O tome sam nastavio razgovarati s predsjednikom Pellegrinijem i to je bio i srž naših razgovora“, rekao je predsjednik Milanović dodavši da su, osim toga, razgovarali i o ekonomiji, razmjeni, turizmu te industriji.

Na pitanje novinara o upotrebi zamrznute ruske imovine za financiranje reparacijskog zajma za Ukrajinu predsjednik Milanović je rekao: „Ruska sredstva su rusko suvereno vlasništvo i to se ne dira, a ako se dira, to je trebalo napraviti prvi dan ili u prvoj godini rata. Činjenica da to nije napravljeno u prvoj godini rata nego na isteku četvrte godine rata govori o logičkoj i argumentacijskoj neodrživosti toga“, pišu 24sata.

– Ja neću reći da sam protiv toga, ali protiv toga je Europska centralna banka, niz aktera je protiv toga jer su svjesni kamo to vodi. Ono što mene fascinira je neodgovornost jedne grupe ljudi koja trenutno izdaju naređenja jer znaju da za to sutra neće odgovarati“, rekao je predsjednik Milanović. „To je jedno od prokletstava demokratskog sustava kojeg mi poznajemo i od kojeg nema boljeg. On često dopušta pristup – nakon mene potop, baš me briga što će biti iza mene, tko će vraćati te stotine milijardi eura, kako će na kraju rat stvarno završiti. To je istovremeno i ljepota i prokletstvo liberalne demokracije kakvu poznajemo i neodgovornost ljudi koji o sebi imaju jako visoko mišljenje. To je smišljeno drugdje, a Europska komisija to provodi i u tom lancu interakcije države kao Hrvatska, Slovačka i mnoge druge ne sudjeluju, mi s time nemamo veze. Osjećam sažaljenje prema onima koji misle da nešto predstavljaju, mi u tome ne sudjelujemo, ja u tome ne želim sudjelovati – rekao je predsjednik Milanović.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine bi se na sjednici zakazanoj za sutra, u drugom krugu glasovanja, trebalo izjasniti o Prijedlogu odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Europskom unijom kao privremenog tijela Vijeća ministara BiH, čiji je predlagač Ured predsjedavateljice Vijeća ministara BiH.

Trebali bi biti razmatrani i Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Usvajanje zakona o VSTV-u i izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH, te imenovanje glavnog pregovarača su uvjet za otvaranje pregovora BiH s Europskom unijom.

Ministri iz srpskog reda glasali protiv

To je istaknuto i početkom studenog, kada je Europska komisija usvojila godišnji Paket proširenja, u kojem je predstavila svoju sveobuhvatnu procjenu napretka zemalja – partnera u procesu proširenja u proteklih godinu dana.

Kako bi se efikasno započeli pristupni pregovori, vlasti moraju, prije svega, finalizirati i usvojiti zakone usmjerene na reformu pravosuđa, koji će biti u potpunosti usklađeni s europskim standardima te imenovati glavnog pregovarača, poručeno je tada iz Europske komisije u njihovoj procjeni napretka BiH na putu ka EU.

Vijeće ministara BiH je navedena dva zakonska prijedloga i odluku o uspostavi Ureda glavnog pregovarača trebalo razmatrati na sjednici koja je bila zakazana za 2. prosinca, ali su ministri iz srpskog naroda (iz SNSD-a) glasali protiv predloženog dnevnog reda i sjednica nije održana.

Predsjedavateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je tada izjavila novinarima da će učiniti sve da nastave dijalog i rad.

Nadala sam se iskoraku kada su u pitanju ova dva zakona, naročito pred zasjedanje Europskog vijeća, jer su postojali jasni signali da bi BiH dobila zeleno svjetlo ako bi završila ove zakone, izjavila je Krišto.

Dodala je da je “najbolje da svako konkretno kaže je li za europski put Bosne i Hercegovine”.

Dva važna zakona

Ministar pravde BiH Davor Bunoza je tada izjavio da su na sjednici trebala biti dva važna zakona, dodajući da na zakonu o VSTV-u rade zadnje dvije godine, koliko rade i na zakonu o Sudu.

Po njegovim riječima, zakon o VSTV-u, koji je trebao biti razmatran, je “kostur onoga zakona koji je bio u petom mjesecu u Domu naroda”.

Mjesecima razgovaramo o tom zakonu, prikupili smo sva mišljenja. Tu verziju zakona smo dostavili, poboljšanu, na e-konzultacije. Nastojali smo naći najbolja moguća rješenja u zakonu o VSTV-u, kazao je Bunoza.

Naveo je da je sa svima surađivao – s entitetima i međunarodnom zajednicom.

Što se tiče izmjena i dopuna Zakona o Sudu, naglasio je da su u ovoj verziji koju su radili “izvukli” samo ono što nije bilo sporno u zadnje dvije godine i Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Osim navedene tri točke dnevnog reda koje se tiču ispunjavanja uvjeta za otvaranje pregovora s EU, Vijeće ministara BiH bi trebalo razmatrati i Informaciju o realizaciji Plana implementacije “Pregled obrane” i Akcijskog plana implementacije “Plana razvoja i modernizacije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine 2017. – 2027.”, kao i Informaciju o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i jedinica Oružanih snaga BiH u inostranstvu za 2026. godinu.