Stotinu najbogatijih poslovnih ljudi u regiji u godini je uvećalo bogatstvo za oko dvije milijarde eura.

Pokazuje to ovogodišnje regionalno istraživanje koje su zajedno uradili beogradski časopis Nedeljnik, dnevnici Oslobođenje i slovenski Finance (s portalom Finance Manager), hrvatski tjednik Lider i sjevernomakedonski ekonomski portal Kapital, prenosi Press.

– Po rastu bogatstva regionalni biznismeni prate svjetski trend – Forbes kaže da je za isto razdoblje bogatstvo najbogatijih 3028 poduzetnika, investitora i nasljednika u svijetu uvećano za dva bilijuna dolara. Još jedna godina, još jedan set rekorda za klasu milijunaša/milijardera – piše Miša Brkić iz Nedeljnika, koji je vodio istraživanje. U odnosu na kumulativni BDP regije, biznismeni iz Srbije nose 38 posto, Hrvatske 39, BiH 12, Sjeverne Makedonije sedam, a Crne Gore četiri posto.

On konstatira kako najveći broj kompanija u regiji više raste nego što pada iako je kriza. Kako kaže Brkić, i ova lista 100 najbogatijih u regiji “potvrđuje tezu da su velike kompanije anticiklične, da rastu u krizi. Na ovogodišnjoj listi 100 najbogatijih najviše je (48) poslovnih ljudi iz Srbije. Poslije dvogodišnje dominacije biznismena iz Hrvatske na vrh se vratio tandem iz Srbije – vlasnik Delta holdinga Miroslav Mišković ponovno je najbogatiji u regiji, prati ga obitelj Kostić, vlasnici MK grupe. U prvih 10 najbogatijih su četiri biznismena iz Srbije i šest iz Hrvatske – bogatstvo srbijanske “četvorke” vrijedi 9,8 milijardi eura, a “šestorke” iz Hrvatske 10,9 milijardi. Simultanku hrvatskih i srpskih najbogatijih biznismena prvi narušava Senad Džambić iz BiH, koji se smjestio na 21. mjesto liste, kaže, među ostalim, Brkić. I na ovoj listi 100 najbogatijih u regiji dominiraju tradicionalni biznisi. Prije svega, trgovina i distribucija, potom poljoprivreda i građevinarstvo/nekretnine te igre na sreću.

Što se tiče bh. biznismena, Džambića, čiji biznisi, ponajviše Bingo, vrijede 1.046,220.360 eura, na listi 100 slijede na 35. i 36. mjestu Svjetlan Stanić (Stanić Beverages BiH) i Petar Ćorluka (Violeta). Novi na listi 100 najvećih u regiji iz BiH su Milenko Bašić (Lager) na 72. i Gordan Pavlović (Pavgord) na 93. mjestu. Standardne su obitelji Hastor, Kožul, Risović, Bogdan, Gudelj i Grbešić te Hamed Ramić, Izudin Ahmetlić i Drago Malinović. – I ovu listu 100 najbogatijih u regiji sastavili su stručnjaci dviju renomiranih konzultantskih tvrtki koji rade na Newyorškoj burzi – kaže Brkić, prenosi Press. Slijedi nam nova izazovna godina, a navedena analiza potvrđuje da je ekonomija otporna na brojne krize, stoga se svi nadamo da će u istom smjeru gospodarstvo nastaviti rasti i u vremenu koje predstoji.

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u Federaciji BiH za listopad 2025. godine iznosila je 1.632 KM, pokazuju najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku, piše Biznisinfo.

U odnosu na prethodni mjesec, prosječna neto plaća:

• nominalno je viša za 1,8 posto
• realno je viša za 1,2 posto

Značajan rast i na godišnjoj razini

U poređenju s listopadom 2024. godine, prosječna neto plaća u Federaciji BiH zabilježila je znatno veći rast:

• nominalno povećanje iznosi 15,3 posto
• realni rast iznosi 10,7 posto

Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda rasta primanja, usprkos inflatornim pritiscima i izazovima u ukupnom ekonomskom okruženju.

Gdje su plaće najviše rasle

Analiza plaća po djelatnostima prema klasifikaciji, u poređenju s prethodnim mjesecom, pokazuje da je najveći rast prosječne neto plaće zabilježen u sljedećim sektorima:

• Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite – rast od 4,8 posto
• Stručne, znanstevne i tehničke djelatnosti – rast od 3,8 posto
• Vađenje ruda i kamena – rast od 3,3 posto

Pad zabilježen samo u jednom sektoru

Istovremeno, pad prosječne neto plaće zabilježen je samo u jednoj djelatnosti:

• Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti – smanjenje od 0,7 posto

Širi kontekst

Rast prosječnih plaća u većini sektora dolazi u trenutku pojačanih rasprava o troškovima života, inflaciji i nedostatku radne snage u pojedinim djelatnostima. Posebno se izdvaja rast plaća u zdravstvu i stručnim djelatnostima, koje se suočavaju s kroničnim manjkom kvalificiranog kadra.

Predstavnici gospodarskih komora u Bosni i Hercegovini i institucija vlasti danas su na okruglom stolu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH) razgovarali o ključnim problemima vezanim uz granične prijelaze Bosne i Hercegovine te zatražili hitne mjere kako bi se ubrzao protok roba i ljudi, smanjile gužve i spriječili veliki gubici za bh. gospodarstvo.

Predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić izjavio je nakon održanog okruglog stola na temu „Granični prijelazi u funkciji gospodarstva BiH“ da se vanjskotrgovinska razmjena u posljednjih deset do petnaest godina udvostručila, dok je broj graničnih prijelaza ostao gotovo nepromijenjen.

“Imamo samo dva granična prijelaza sa svim inspekcijskim i sanitarnim službama, a više od 90 posto robe prolazi kroz Gradišku, koja je žila kucavica bh. gospodarstva”, naglasio je Egrlić.

Prema njegovim riječima, gospodarstvo BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, koja tijekom turističke sezone znaju trajati i do četiri sata. Posebni problemi postoje u Brčko distriktu BiH, gdje most nije u funkciji za robni promet, kao i na prijelazima prema Srbiji i Crnoj Gori.

Egrlić je pozvao na ubrzavanje pregovora i donošenje novog sporazuma o graničnim prijelazima, otvaranje novih prijelaza s kompletnim inspekcijskim službama te usklađivanje radnog vremena postojećih prijelaza, osobito u sezoni izvoza voća i povrća.

Ministar vanjske trgovine i gospodarskih odnosa BiH Staša Košarac istaknuo je da je ključno povećati vanjskotrgovinski opseg poslovanja bh. kompanija, naglašavajući važnost tržišta zapadnoeuropskih država.

Košarac je upozorio na ozbiljne probleme u funkcioniranju graničnih prijelaza, osobito na prijelazu Stara Gradiška, gdje hrvatska strana, kako je naveo, nije instalirala potrebne inspekcijske službe za provedbu statusa graničnog prijelaza prve kategorije.

“Više od 90 posto robe koja podliježe fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru ide upravo preko Gradiške, što izaziva opravdanu zabrinutost”, poručio je Košarac.

Dodao je da postoji jasan i usuglašen stav o potrebi otvaranja novih BIP-ova (graničnih prijelaza prve kategorije) te da će Mješovito povjerenstvo u narednim tjednima raspravljati o tom pitanju tijekom formuliranja novog međunarodnog ugovora između BiH i Hrvatske.

“Europska unija treba Bosnu i Hercegovinu tretirati kao partnera, a ne kao pukog izvršitelja ambicija pojedine države članice”, istaknuo je Košarac, dodajući kako ne zagovara recipročne mjere jer bi one umanjile razmjenu, što nije u interesu BiH.

Predsjednik Mješovitog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora između BiH i Republike Hrvatske Zlatko Vranješ potvrdio je da su započeti razgovori o novom ugovoru o graničnim prijelazima između dviju država.

“Spremni smo otvoriti pet do šest novih kontrolnih točaka, a neki dosadašnji putnički prijelazi bit će pretvoreni u međunarodne”, najavio je Vranješ.

Predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske Goran Račić naglasio je važnost graničnog prijelaza Gradiška, kroz koji godišnje prođe oko 120 tisuća uvoznih pošiljki.

“Ukoliko prijelaz ne zadrži status prve kategorije, gospodarstvo će trpjeti ozbiljne posljedice. Brojni investitori već su otvorili proizvodne pogone između Banje Luke i Gradiške upravo zbog blizine autoceste i granice”, rekao je Račić.

Kvaliteta i prinos pšenice u Republici Srpskoj najbolji su u posljednjih deset godina, a domaća proizvodnja dovoljna je za podmirenje vlastitih potreba – zaključeno je na sastanku održanom u Privrednoj komori RS, posvećenom stanju u sektoru ratarstva i mlinsko-pekarskoj industriji.

Cijena pšenice od 0,34 do 0,45 KM po kilogramu

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS Savo Minić izjavio je kako se trenutna otkupna cijena pšenice u Republici Srpskoj kreće između 0,34 i 0,45 KM po kilogramu, ovisno o kvaliteti, hektolitru i drugim čimbenicima.

„Ne možemo nikome narediti po kojoj cijeni da otkupljuje pšenicu, ali ćemo inicirati da prerađivači koji koriste poticaje iz proračuna RS imaju obvezu otkupiti sirovinu od domaćih proizvođača – možda tako da domaći proizvod sudjeluje s 25 posto u ukupnoj proizvodnji“, izjavio je Minić.

Dodao je kako je za proizvođača prinos između četiri i pet tona po hektaru prag isplativosti, dok sve iznad toga predstavlja čistu zaradu. Oni koji su primijenili sve agrotehničke mjere, prema njegovim riječima, ostvarili su i do sedam tona po hektaru.

Prosječan prinos šest tona po hektaru

Predsjednik Područne privredne komore Bijeljina i direktor Poljoprivrednog dobra „Semberija“ Branimir Andrić izjavio je da je, prema podacima proizvođača, u RS zasijano oko 50.000 hektara pšenice, iako se u Privrednoj komori procjenjuje da je ta površina zapravo veća, a točni podaci bit će poznati uskoro.

„Prosječan prinos pšenice po hektaru u RS iznosi oko šest tona“, rekao je Andrić te dodao da je postignut dogovor o poboljšanju primjene i kontrole kategorizacije proizvedene pšenice.