Pred nama su blagdani, vrijeme kada je promet na graničnim prijelazima znatno frekventniji. Dijaspora će tradicionalno ovo vrijeme provesti u Bosni i Hercegovini, dok se brojni domaći stanovnici spremaju Novu godinu dočekati u granicama Europske unije. Bez obzira na to je li riječ o putovanju na nekoliko sati ili nekoliko dana, važno je znati što, uz osobne stvari, može sadržavati prtljaga putnika koji prelaze granicu u oba smjera, prenosi Večernji.

Kako stoji na službenoj stranici Uprave za neizravno oporezivanje, u BiH je dopušteno unijeti ili poslati osobne pošiljke mesa i mlijeka te njihovih proizvoda (osim mlijeka u prahu za dojenčad, dječje hrane i posebne hrane ili posebne hrane za kućne ljubimce potrebne iz medicinskih razloga) pod uvjetom da dolaze iz država članica EU-a, Andore, Lihtenštajna, Norveške, San Marina, Švicarske, Farskog otočja, Grenlanda, Islanda, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, i to u količini od pola kilograma po osobi.

Također je dopušteno unijeti osobne pošiljke mlijeka u prahu za dojenčad, dječje hrane i posebne hrane potrebne iz medicinskih razloga pod uvjetom da dolaze iz država članica EU-a, Andore, Lihtenštajna, Norveške, San Marina, Švicarske, Farskog otočja, Grenlanda, Islanda, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije te da ne prelazi ograničenu masu od jednog kilograma po osobi. U BiH se može unijeti i riba.

Naime, dopušteno je unijeti ili poslati u BiH osobne pošiljke ribljih proizvoda iz država članica EU-a, Andore, Lihtenštajna, Norveške, San Marina, Švicarske, Farskog otočja, Grenlanda, Islanda, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije pod uvjetom da je svježa riba, očišćena, a masa ribljih proizvoda po osobi ne prelazi jedan kg ili masu jedne ribe, ovisno o tome što je teže.

Prema pravilniku o mjerama za sprječavanje unošenja, širenja i suzbijanja štetnih organizama na bilju, biljnim proizvodima i reguliranim objektima, mogu se unijeti male količine bilja i biljnih proizvoda koje su izuzete od fitosanitarnog pregleda i propisanog postupanja. Male količine bilja i biljnih proizvoda u smislu tog pravilnika su svježe voće i povrće (izuzev krumpira), ukupne težine do 5 kg.

Jedna osoba u BiH može unijeti i jednu litru alkoholnog pića s udjelom alkohola većim od 22 posto i dvije litre s udjelom alkohola manjim od 22 posto. Mirnog vina mogu se unijeti četiri litre, a piva 16 litara.

Oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja na ostalu robu nekomercijalnog karaktera u osobnoj prtljazi putnika ograničava se na predmete u vrijednosti do 600 KM po putniku i danu. U tu vrijednost ne uračunavaju se duhan i duhanski proizvodi, alkohol i alkoholna pića, mirno vino i pivo.

Što je zabranjeno?

Prema podacima sa službene stranice UNO-a BiH, u ovu zemlju dopušteno je unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe u količinama nužnim za uobičajenu terapiju, i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepis potvrde bolesti, potvrda liječnika, recept). Također, svi putnici koji unose ili iznose gotovinu ili vrijednosne papire u iznosu većem od 10.000 eura dužni su to prijaviti carinskom tijelu na svakom graničnom prijelazu u BiH. S druge strane, oni koji putuju u Hrvatsku imaju puno strože kriterije kada su u pitanju određene vrste proizvoda.

Unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u ovu zemlju potpuno je zabranjen, dok se, primjerice, ribu, med, jaja može prenijeti u određenoj količini. Dakle, salame, suhomesnati proizvodi, sir, sirni namazi ne mogu se prenijeti ni u sendviču. Med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci mogu se prenijeti u količini od 2 kilograma po osobi. Dopušten je unos iste količine mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga.

S druge strane, dopušteno je bez ograničenja količine unijeti kruh, kolače, kekse, vafle i oblatne, dvopek, tostirani kruh te slične prepečene proizvode s manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran.

Bez straha od drakonskih kazni putnici koji iz BiH putuju u Republiku Hrvatsku mogu ponijeti i čokoladu te slastice (uključujući slatkiše) s manje od 50% prerađenih mliječnih proizvoda. Putnik u osobnoj prtljazi također može unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa (pri čemu se cigarillosom smatraju cigarete neto težine do 3 grama po komadu), 10 cigara, 50 grama duhana za pušenje.

Također je dopušteno unijeti litru alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturiranog etilnog alkohola s udjelom alkohola od 80% vol. i više, zatim dvije litre alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje. Ljubitelji vina iz BiH u RH sa sobom mogu ponijeti četiri litre po osobi, a ljubitelji piva 16 litara ovog napitka po osobi.

Poseban režim za lijekove

Poseban režim vrijedi i prilikom unosa lijekova. Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača), i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti, potvrde liječnika).

Putnik u osobnoj prtljazi također može unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa (pri čemu se cigarillosom smatraju cigarete neto težine do 3 grama po komadu), 10 cigara, 50 grama duhana za pušenje. Dopušteno je unijeti i litru alkohola te alkoholnih pića s udjelom alkohola većim od 22% vol.

Predstavnici gospodarskih komora u Bosni i Hercegovini i institucija vlasti danas su na okruglom stolu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH) razgovarali o ključnim problemima vezanim uz granične prijelaze Bosne i Hercegovine te zatražili hitne mjere kako bi se ubrzao protok roba i ljudi, smanjile gužve i spriječili veliki gubici za bh. gospodarstvo.

Predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić izjavio je nakon održanog okruglog stola na temu „Granični prijelazi u funkciji gospodarstva BiH“ da se vanjskotrgovinska razmjena u posljednjih deset do petnaest godina udvostručila, dok je broj graničnih prijelaza ostao gotovo nepromijenjen.

“Imamo samo dva granična prijelaza sa svim inspekcijskim i sanitarnim službama, a više od 90 posto robe prolazi kroz Gradišku, koja je žila kucavica bh. gospodarstva”, naglasio je Egrlić.

Prema njegovim riječima, gospodarstvo BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, koja tijekom turističke sezone znaju trajati i do četiri sata. Posebni problemi postoje u Brčko distriktu BiH, gdje most nije u funkciji za robni promet, kao i na prijelazima prema Srbiji i Crnoj Gori.

Egrlić je pozvao na ubrzavanje pregovora i donošenje novog sporazuma o graničnim prijelazima, otvaranje novih prijelaza s kompletnim inspekcijskim službama te usklađivanje radnog vremena postojećih prijelaza, osobito u sezoni izvoza voća i povrća.

Ministar vanjske trgovine i gospodarskih odnosa BiH Staša Košarac istaknuo je da je ključno povećati vanjskotrgovinski opseg poslovanja bh. kompanija, naglašavajući važnost tržišta zapadnoeuropskih država.

Košarac je upozorio na ozbiljne probleme u funkcioniranju graničnih prijelaza, osobito na prijelazu Stara Gradiška, gdje hrvatska strana, kako je naveo, nije instalirala potrebne inspekcijske službe za provedbu statusa graničnog prijelaza prve kategorije.

“Više od 90 posto robe koja podliježe fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru ide upravo preko Gradiške, što izaziva opravdanu zabrinutost”, poručio je Košarac.

Dodao je da postoji jasan i usuglašen stav o potrebi otvaranja novih BIP-ova (graničnih prijelaza prve kategorije) te da će Mješovito povjerenstvo u narednim tjednima raspravljati o tom pitanju tijekom formuliranja novog međunarodnog ugovora između BiH i Hrvatske.

“Europska unija treba Bosnu i Hercegovinu tretirati kao partnera, a ne kao pukog izvršitelja ambicija pojedine države članice”, istaknuo je Košarac, dodajući kako ne zagovara recipročne mjere jer bi one umanjile razmjenu, što nije u interesu BiH.

Predsjednik Mješovitog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora između BiH i Republike Hrvatske Zlatko Vranješ potvrdio je da su započeti razgovori o novom ugovoru o graničnim prijelazima između dviju država.

“Spremni smo otvoriti pet do šest novih kontrolnih točaka, a neki dosadašnji putnički prijelazi bit će pretvoreni u međunarodne”, najavio je Vranješ.

Predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske Goran Račić naglasio je važnost graničnog prijelaza Gradiška, kroz koji godišnje prođe oko 120 tisuća uvoznih pošiljki.

“Ukoliko prijelaz ne zadrži status prve kategorije, gospodarstvo će trpjeti ozbiljne posljedice. Brojni investitori već su otvorili proizvodne pogone između Banje Luke i Gradiške upravo zbog blizine autoceste i granice”, rekao je Račić.