Europske obale suočavaju se s dramatičnim promjenama zbog ubrzanog porasta razine mora, upozorava Europska agencija za okoliš (EEA) u svom najnovijem izvješću. Ako se emisije stakleničkih plinova ne smanje, neke od najpoznatijih plaža kontinenta mogle bi nestati do kraja stoljeća, a obalni krajolik Europe mogao bi se nepovratno promijeniti. Prema podacima EEA-e, između 2006. i 2018. razina mora rasla je za 3,7 milimetara godišnje, što je više nego dvostruko brže nego tijekom 20. stoljeća.

U scenariju visokih emisija, razina mora mogla bi porasti između 0,63 i 1,02 metra do 2100. godine, piše Euronews. U najgorem slučaju, brzim topljenjem polarnih ledenih kapa, porast bi mogao doseći čak pet metara do 2150. godine. Istraživanje nizozemske tvrtke Reinders Corporation ističe deset najugroženijih plaža u Europi, među kojima su i neka od najpoznatijih odredišta:

1. Sveti Stefan, Crna Gora: Kultno otočno ljetovalište na Jadranskoj obali moglo bi izgubiti preko 213 metara obale, čime bi njegov poznati nasip bio ozbiljno ugrožen.

2. Porto Giunco, Sardinija, Italija: Ova “tropska” plaža riskira gubitak do 107 metara obale, ugrožavajući njezinu netaknutu ljepotu i privlačnost za obitelji.

3. Praia de Benagil, Portugal: Poznata po špiljama, ova plaža suočava se s erozijom od gotovo 70 metara, dodatno otežanom prekomjernim turizmom.

4. Værøy, Lofoten, Norveška: Udaljeni otok mogao bi izgubiti 58 metara obale, ugrožavajući njegovu prirodnu ljepotu i planinarske staze.

5. Zaljev Keem, Irska: Slavna plaža s otoka Achill, poznata iz filma Banshees of Inisherin, riskira gubitak 40 metara obale.

6. Reynisfjara, Island: Ova dramatična plaža s crnim pijeskom, poznata po opasnim valovima, mogla bi izgubiti preko 35 metara.

7. Plage des Marinières, Francuska: Plaža na Azurnoj obali suočava se s erozijom od 35 metara i povećanim rizikom od tsunamija.

8. Pasjača, Hrvatska: Dubrovačka plaža, proglašena 39. najboljom na svijetu, riskira gubitak 31 metra, što bi moglo izbrisati njezinu usku pješčanu obalu.

9. Kynance Cove, Cornwall, Ujedinjeno Kraljevstvo: Ova slikovita uvala suočava se s erozijom od 30 metara.

10. Anse de l’Argent Faux, Francuska: Poznat kao “Zaljev milijardera”, ovo područje riskira gubitak 28,38 metara obale.

Giorgio Budillon, profesor oceanografije na Sveučilištu Parthenope u Napulju, upozorava da potpuno zaustavljanje porasta razine mora nije moguće zbog klimatske inercije i topljenja ledenih kapa. “Moramo biti realni. Smanjenje emisija, ukidanje fosilnih goriva i očuvanje prašuma ključni su, ali možda neće biti dovoljni“, kaže Budillon. Kao rješenja predlaže “meke” mjere poput obnove plaža dodatnim pijeskom, zaštite morske trave i obnove močvara kao prirodnih tampona. Tvrde obrane, poput morskih zidova, često samo premještaju eroziju na druga područja. U nekim slučajevima, preseljenje ljudi i infrastrukture iz najranjivijih zona bit će neizbježno.

Budillon naglašava važnost promjene urbanog planiranja, uključujući zabranu gradnje u rizičnim područjima, uspostavu obalnih zaštitnih zona i sustave ranog upozorenja. Iako EU pruža sredstva za očuvanje obala, koordinacija između zemalja članica često je nedostatna. “Moramo prijeći s reaktivnog na proaktivni pristup. Prilagodba danas košta manje nego obnova sutra”, zaključuje Budillon.