Povoljan geopolitički trenutak ponovno je u fokus Europske unije stavio politiku proširenja, a zemlje zapadnog Balkana bilježe povećanu pozornost europskih institucija. Iako su države regije na različitim razinama integracijskog procesa, raspoloženje u Bruxellesu ocjenjuje se znatno pozitivnijim nego ranijih godina.

Dok Bosna i Hercegovina još čeka otvaranje pristupnih pregovora, Srbija i Crna Gora u tom su procesu već dulje vrijeme. Prema procjenama dopisnika, upravo Crna Gora trenutačno prednjači po brzini i kontinuitetu reformi.

Dopisnik Radiotelevizije Srbije Dušan Gajić ističe kako jačanje politike proširenja donosi i veći interes za unutarnje političke prilike u državama kandidatima, osobito ondje gdje postoje političke krize koje utječu na dinamiku europskog puta.

Crna Gora koristi momentumeuropska unija

Dopisnik Radiotelevizije Crne Gore Ivan Mijanović navodi kako Podgorica ubrzava zatvaranje pregovaračkih poglavlja, uz cilj da postane članica EU-a do 2028. godine.

„Očekuje se zatvaranje još pet poglavlja do kraja godine, čime bi Crna Gora imala ukupno 12 zatvorenih poglavlja, što je znatan iskorak u odnosu na ostale zemlje regije“, rekao je Mijanović.

Sugovornici se slažu da je uloga medija ključna u približavanju složenih europskih tema građanima te da specijalizirani dopisnici iz Bruxellesa imaju važnu informativnu i edukativnu ulogu u procesu europskih integracija.

Imovina bivšeg ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić pravomoćno je zaplijenjena u Crnoj Gori, objavio je portal Vijesti.me.

Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore priopćilo je da je vijeće Viši sud u Podgorici rješenjem Kvs br. 397/25 od 16. prosinca ove godine odbilo kao neosnovanu žalbu podnesenu u korist okrivljenog Nenada Nešića, njegove supruge te rođenog brata M. N. i P. N., u predmetu koji se odnosi na produženo kazneno djelo pranja novca.

Odbijena je i žalba protiv rješenja suca za istragu tog suda od 17. ožujka ove godine, kojim je, na prijedlog Specijalnog državnog tužiteljstva, na njihovu nepokretnu imovinu određena privremena mjera osiguranja. Sud je utvrdio da postoji osnovana sumnja kako je imovina stečena kaznenom djelatnošću.

„Time je pravomoćno izrečena zabrana raspolaganja okrivljenom u odnosu na dva luksuzna stana u Tivtu, površine 163,55 i 182,46 četvornih metara, s dva garažna mjesta, njegovoj supruzi u odnosu na stan u Budvi, površine 74 četvorna metra s garažom, te njegovu rođenom bratu u odnosu na građevinsku parcelu površine 1.395 četvornih metara u mjestu Buljarica, uz upis svih zabrana u katastar nekretnina“, priopćilo je Specijalno državno tužiteljstvo.

Po nalogu Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, bivši ministar sigurnosti BiH uhićen je prije točno godinu dana, dok je u svibnju ove godine napustio pritvor.

Nešić je tada uhićen zajedno s još nekoliko osoba zbog sumnje da su, kao rukovoditelji Javnog poduzeća Putevi Republike Srpske, počinili kaznena djela pranja novca i zlouporabe službenog položaja.

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto organizirala je večeras u Sarajevu tradicionalni svečani božićni prijam.

Kao i prethodnih godina, u blagdanskom ozračju posebno ukrašenih prostorija Parlamentarne skupštine BiH okupili su se brojni državni i dužnosnici drugih razina vlasti, predstavnici Crkve i drugih vjerskih institucija, predstavnici međunarodne zajednice visoki predstavnik Christian Schmidt, veleposlanik Luigi Soreca voditelj izaslanstva EU-a u BiH, članovi diplomatskog zbora, brojni predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, uglednici i gospodarstvenici te brojne osobe iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine.

Brojni uglednici na prijamu

Bili su tu predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i čelnik HDZ-a i HNS-a Dragan Čović, vrhbosanski nadbiskup mons. Tomo Vukšić te brojni drugi uzvanici, potvrđujući da je tradicionalni božićni prijam zasigurno najveće okupljanje te vrste u BiH. Rijetko se gdje na jednom mjestu okupi toliko dužnosnika svih razina vlasti i drugih uzvanika kao što je to na prijamu koji se pred Božić organizira u zgradi Parlamentarne skupštine BiH.

Svečarski ambijent istaknula je u pozdravnom govoru i predsjedateljica Borjana Krišto kazavši kako joj je iznimna čast pozdraviti okupljene ususret 4. adventskoj nedjelji i iščekivanju Kristova rođenja uime političkih predstavnika Hrvata u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine.

– Četiri otajstva došašća, četiri istine koje naviještaju Kristov dolazak čine bit svakog čovjeka – vjera, mir, ljubav i radost. Kroz vjeru čovjek pronalazi mir. A u miru osjeti radost i ostvaruje sebe u ljubavi. Postaje ono što je bit njegove prirode. U ovim danima sjetim se i riječi blaženog Ivana Merza koje posebno osjećam u vrijeme Božića: “Cijelo je kršćanstvo sazdano na žrtvi. Tko ne zna što je žrtva, ne može ga ni razumjeti”. Žrtva nas zbilja čini ljudskim bićima, a u našoj domovini svi smo je mi, ponekad i previše, osjećali. Neka smo, ali želim i da se nakon nje skupa svi radujemo – poručila je Krišto.

Pozvala je nazočne da se u toj večeri prisjete svih koji podnose žrtvu diljem svijeta, koji su bez toplog doma i koji osjećaju bol i patnju.

– Pomolimo se da njihova žrtva u novom danu postane radost i da ovaj Božić njihovim životima podari smisao. Svjesna sam da ne možemo mnogo učiniti na globalnoj razini, ali možemo se nadati dobru i činiti ga – to je najmanje što s ljudske strane možemo – ustvrdila je predsjedateljica Vijeća ministara BiH. Naglasila je kako je iza nas još jedna godina, godina dobrih stvari i uspjeha, netko će reći zastoja i blokada.

– Ovo potonje nikad nije bio model na koji sam osobno pristajala, a optimizam koji sam toliko puta isticala bio je nit vodilja da kroz dijalog i međusobno uvažavanje pravimo iskorake. Pogotovo u onim trenucima kad se činilo da ne možemo naprijed. Bilo je teško, ali smo pronalazili načine. Predanost dužnostima koje obavljamo, odgovornost prema svemu što radimo dali su rezultate i u ovoj godini. Krenuli smo putem koji našoj domovini otvara višestruka vrata koja će doprinijeti da postane ono što ona i zaslužuje biti – moderna europska zemlja triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana u kojoj za svakoga ima dovoljno mjesta da živi i prostora da djeluje – kazala je Krišto.

Poručila je i da ne dopustimo da nas sutra pita gdje smo bili danas. To je, dodaje, odgovornost i predanost koju je toliko puta naglašavala. I dalje će to činiti, a sada, kaže, znate i glavni razlog zašto. – Zajedno možemo mnogo, a upirati prstom u drugog ili ga spoticati – kao i uvijek – ostaje samo loš izgovor. Moramo pokazati volju da idemo naprijed. I jedni. I drugi. I treći. Svi mi zajedno – dodaje Krišto.

Nužnost dijaloga

Kako kaže, skupa smo prošli mnoge prijame i okupljanja. Svakog Božića susrećemo se sa zbiljom koja progovara snagom slabosti i uči nas poniznosti da smo pred Bogom svi jednaki. Na toj jednakosti počiva i naša domovina.

– To je njezina jezgra, njezino srce i temelj bez kojeg nema stabilnosti, sklada ni budućnosti Bosne i Hercegovine. Ova zemlja može se ostvariti jedino na jednakopravnosti konstitutivnih naroda, bez nametanja i narušavanja prava bilo koga. Hvala svima koji ste došli te želim da na pleteru zajedništva koji nas okuplja u ovakvim prigodama u svečanosti ove večeri zajedno osjećamo radost i toplinu. Neka nas i ovaj Božić u snazi zajedništva podsjeti na istinske i temeljne vrijednosti koje nas čine čovjekom. Od srca vam želim čestiti Božić uz obilje Božjeg blagoslova te sretnu i uspješnu 2026. godinu. Hvala vam i svako dobro – riječi su kojima je završila svoje obraćanje Borjana Krišto.

Večerašnji događaj, obilježen prigodnim božićnim pjesmama i glazbom, bio je prigoda i da se razmijene mišljenja, saslušaju argumenti drugih o brojnim temama koje opterećuju bosanskohercegovačku državu i društvo. Mnogi ističu kako ovakva okupljanja kao što je svečani božićni prijam imaju i tu svrhu da posluže kao platforma za dijalog pa i između političkih protivnika. Blagdansko ozračje dobar je ambijent i za takvu neformalnu razmjenu mišljenja i ideja. Svakako, uz više puta ponovljenu želju da Bosnom i Hercegovinom vladaju mir, uzajamno razumijevanje i poštivanje.

Bivši direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i poslanik u Narodnoj skupštini RS Vlado Đajić javno se zahvalio grupi mladih Banjalučana koji su mu, kako je naveo, pružili podršku u trenucima koji za njega nisu nimalo laki.

Đajić je na svom Facebook profilu objavio da su ga mladi ljudi u jednom banjalučkom lokalu pozvali da im se pridruži i počastili ga pićem, ističući da taj gest nije bio iz formalnih razloga, već iskreno i ljudski, kao znak podrške.

– Ne zbog forme, već iskreno, ljudski, sa željom da mi pruže podršku u trenucima koji za mene nisu nimalo laki. Njihova energija, mladost, vedrina i način razmišljanja ponovo su me oduševili. Shvatio sam još jednom koliko su ove mlade generacije zrele, pametne i hrabre, često i mudrije od nas starijih – poručio je Đajić.

Kako navodi, mladi Banjalučani su, nakon događanja vezanih za sporni videozapis koji je posljednjih dana u fokusu javnosti, zauzeli jasan i jednoglasan stav da se u tom slučaju ne radi o nedozvoljenim ili opojnim supstancama.

– Oni znaju, kao što zna i ogroman broj ljudi koji mi svakodnevno pruža podršku, da u svom životu nikada nisam konzumirao ništa nedozvoljeno. Znaju da je u pitanju pokušaj namještaljke i kompromitacije mene kao lječnika, kao čovjeka i kao nekoga tko se čitav život borio za ljude, bez podjela – naglasio je Đajić.

Na kraju je zahvalio mladima što su, kako je rekao, stali uz istinu i pravdu, ističući da mu takva podrška daje dodatnu snagu i osjećaj obaveze.

– Ta podrška daje mi snagu i obavezu. Borit ću se za lijepu i sigurnu budućnost mladih u Republici Srpskoj sve dok sam živ – poručio je Đajić.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas da je iz SAD-a “dobijena strategija koja obećava” i upućuje na to da se u “Bosni i Hercegovini može dogovoriti ako se to hoće, inače će BiH utihnuti, neće ni postojati”.

Dodik je rekao da je to to i da će postojati ono što može funkcionirati, a po njemu to jedino može bh. entitet Republika Srpska, jer “samo ona funkcionira”.

“Kada sam jednom među najvećim svjetskim političarima u ovom trenutku objašnjavao situaciju u BiH i kada je on izvršio uvid u stanje u BiH, upitao me koliko sam godina na vlasti i kada sam rekao da 23 godine vodim RS, njegovo sljedeće pitanje bilo je: ‘Kako nisi poludio od tih stalnih prepreka?’ U BiH se stalno nešto događa, neke podvale, nikako nešto normalno”, kazao je Dodik.

Na dnevnom redu sjednice koju je prošlog tjedna najavila predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto kao prve točke bili su nacrti zakona o Sudu BiH odnosno o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) kao i odluka o uspostavi ureda glavnog pregovarača no o tome nije bilo rasprave zbog ultimatuma ministra vanjske trgovine Staše Košarca i financija Srđana Amdižića.

Oni su, kao i dva puta ranije, prijetili obaranjem dnevnog reda ukoliko se o tim točkama bude raspravljalo pa u tom slučaju sjednica ne bi ni mogla biti održana.

Ovako je Krišto povukla prijedlog da se raspravlja o tri točke koje su trenutačno od ključnog značaja pa je Vijeće ministara razmatralo samo neke manje važne informacije i prijedloge sporazuma.

Vlasti Republike Srpske koje još uvijek kontrolira bivši predsjednik tog entiteta Milorad Dodik nisu zadovoljne prijedlozima zakona koje je izradilo Ministarstvo pravde BiH na temelju preporuka Europske komisije. Istodobno traže da glavni pregovarač bude iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) što tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji podjednako odlučno odbijaju.

Nema nikakvih naznaka kada bi dva reformska zakona na kojima inzistira Bruxelles mogla biti predmetom rasprave na Vijeću ministara BiH te potvrde u državnom parlamentu a sigurno je samo kako će ta zemlja u 2026. godinu ući bez jasnih izgleda za početak pregovora o pristupanju EU.

BiH je uvjetnu suglasnost za otvaranje pregovora dobila još u ožujku 2024. godine no od tada nije bilo nikakvih pomaka na europskom putu pa je ta zemlja uz Kosovo trenutačno na začelju procesa europskih integracija među državama zapadnog Balkana.

Članovi Hrvatske udruga logoraša Domovinskog rata u BiH koja pored zatočenika srpskih logora okuplja i preživjele logoraše 331 logora za Hrvate koje je proteklom ratu u BiH imala vojska koja kako navode sebe naziva Armijom BiH, uputili su pismo potpore i zahvalnosti zastupnici u Europskom parlamentu Željani Zovko. „Ona je naš glas istine u Europi, Sjedinjenim američkim državama, u cijelome svijetu, na mjestima na kojima se kreiraju politike koje odlučuju o sudbinama i puno brojnijih naroda od hrvatskoga u BiH“, stoji na početku pismu u kojemu se dalje navodi da su ih na javnu potporu dodatno potaknuli primitivni, seksistički i sve brojniji otvoreni izljevi mržnje koji se svakodnevno upućuju iz BiH, od pripadnika bošnjačkog naroda uglavnom, zastupnici Zovko.

„Posebno su intenzivni nakon sramnog javnog istupa ministra obrane BiH Zukana Heleza čiju su mržnju na svojoj koži, među prvima osjetili upravo hrvatski ratni stradalnici u BiH, među kojima su i hrvatski logoraši. Helezov obračun s nama počeo je dok je bio dio nelegitimne Vlade Federacije BiH, izvodeći iz prava istinske stradalnike HVO-a i njihove obitelji.

Posebno je bio okrutan prema preživjelim hrvatskim logorašima Bugojna, vjerojatno učeći od Dževada Mlaće i Selme Cikotića kojima se konačno sudi za zločine nad hrvatskim ratnim zarobljenicima pred Sudom BiH. U državi kao što je BiH nažalost bošnjački dužnosnici imaju najveću potporu ukoliko nose hipoteku zločina u proteklome ratu ili otvoreno iskazuju mržnju i netrpeljivost prema Hrvatima. Ljudi poput Mlaće, Cikotića i Heleza su neki od brojnih dokaza koji to potvrđuju. Stoga se nemojte čuditi što ste se našli na meti jednog od njih, Zukana Heleza!“, navodi se dalje u pismu potpore i zahvalnosti.

Iz Hrvatske udruge logoraša naglašavaju da je govoriti istinu, zalagati se za prava obespravljenih te tako otvoriti put izlasku na vidjelo ratnih zločina nad Hrvatima u BiH koji su najvećim dijelom ostali prešućeni i nekažnjeni, plemenita misija u koju se usude upustiti tek rijetki.

„Mi, hrvatski logoraši u Vama poštovana zastupnice Zovko vidimo upravo takvu osobu. Nemojte se stoga čuditi ako izljevi primitivizma i mržnje prema Vama budu još intenzivniji. Oni će rasti sve više kako maske negiranja zločina nad Hrvatima u BiH i uređenja ove zemlje po mjeri većinskog bošnjačkog naroda, budu padale. A padaju svakodnevno zahvaljujući i Vama. Od mržnje glasnija je samo šutnja onih koji bi trebali stati u Vašu zaštitu, na pravo na dijalog o budućnosti ove zemlje, ali i u zaštitu dostojanstva kao žene. Mi logoraši znamo koliko bolno može biti oduzimanje dostojanstva čovjeku, ponižavanje na različite načine. Ali znamo i da istina uvijek pronađe svoj put preko odvažnih i hrabrih ljudi spremnih govoriti je usprkos uvredama i poniženjima. Neka Vas ovo pismo potpore i zahvalnosti podsjeti da postoje oni koji cijene Vašu borbu za naš glas koji se čuje u Europi i cijelome svijetu“., navodi se dalje u pismu u kojemu se na kraju jasno poručuje.

„BiH je i naša domovina i mi želimo dijeliti ovu prelijepu zemlju sa svima koji nam priznaju pravo na vlastiti identitet, povijest, politička prava, obrazovanje i medije na našem materinskom jeziku, kulturu ali i pravo da naše žrtve imaju jednak tretman pred pravosuđem i u medijima što dosad nije bio slučaj!“.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović u utorak je u Zagrebu na predstavljanju zbornika ‘Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost’ trideset godina od potpisivanja tog sporazuma nazvao „nesavršenim mirom”, pa izrazio optimizam da će Bosna i Hercegovina do kraja godine usvojiti zakone potrebne za otvaranje pregovora s EU-om.

Zbornik na tristotinjak stranica, u kojem je svoje viđenje „daytonske BiH” iz perspektive hrvatskog naroda iznijelo dvadesetak stručnjaka, predstavljen je u Matici hrvatskoj u Zagrebu, nakon što je krajem prošlog mjeseca, na dan parafiranja Daytonsko-pariškog sporazuma prije točno 30 godina, predstavljen u Mostaru.

„Ovaj zbornik će pomoći da se sagleda kakva je uistinu stvarnost u Bosni i Hercegovini danas te da pomognemo u preobrazbi i promjeni stanja” u toj državi, rekao je uoči predstavljanja Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatska akademije za znanost i umjetnost u BiH, nakladnika tog izdanja.

Čović, glavni i odgovorni urednik zbornika, rekao je kako je zajedničko uvjerenje autora radova da se u Bosni i Hercegovini mora razmišljati o „konsocijacijskoj budućnosti”, odnosno o „federalizmu” koji će osigurati jednak glas svih triju konstitutivnih naroda.

„Bilo kakva zastranjivanja prema građanskom, unitarističkom konceptu, na brojnosti jednog naroda, vratit će nas odmah na početak”, rekao je predsjednik HNS BiH, pa naglasio da je trećina predstavljenih radova posvećena budućnosti BiH i prijedlozima njezine reorganizacije.

Daytonsko-pariškim sporazumom, potpisanim 14. prosinca 1995. godine u Parizu, BiH je dobila „nesavršeni mir”, a sad je na političkim akterima da razumiju da ta zemlja ima „svoju posebnost” kakva se može prepoznati i u „demokracijama poput Belgije ili Švicarske”, naglasio je.

„Još uvijek se neki trude da BiH izgubi ona svoja tri sadržaja, za mene najvrjednijih stvari – tri različita identiteta koji su bogatstvo BiH”, rekao je Čović u govoru na predstavljanju zbornika.

On je istaknuo da se „nesavršenost” daytonskog okvira prepoznaje i u aktualnoj blokadi vlasti u Bosni i Hercegovini koja sprječava donošenje reformskih zakona bez čijeg usvajanja ona ne može otvoriti pristupne pregovore s Europskom unijom.

Posljednja blokada rasprave o reformskim zakonima dogodila se dan ranije od strane dvojice ministara u Vijeću ministara iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

Predsjednik HNS BiH je izrazio duboku vjeru da će se do kraja godine ti zakoni usvojiti „uz sva iskušenja koja još uvijek postoje”.

„Naš ministar pravde na razini BiH nudi konstruktivna rješenja koja mogu pomiriti tri stane, ali i zadovoljiti europske standarde”, optimističan je Čović.

„Moramo razgovarati – nikog ne možemo ostaviti po strani”, nastavio je predstavnik Hrvata u BiH, pa naglasio da će idući tjedan razgovarati sa srpskim predstavnicima u Banjoj Luci.

Čović je u svom govoru na predstavljanju zbornika BiH usporedio s maslinom, stablom koji ne zahtijeva puno vode.

„Ono što je problem te masline – tkogod je prolazio pored nje ju je zalijevao kako god je stigao”, posebice oni koji su se „proglasili ekspertima”.

„Naša maslina zbog toga ima danas mnogo više grana vodopija i štetnika” , na štetu „tri ključne grane” tog stabla, zaključio je slikovito Čović.

Bevanda je u izjavi uoči skupa bio pesimističniji: „Tri naroda su sve udaljenija, sve je više nepovjerenja i razdora”.

„Nasreću, to se još uvijek ne prelijeva među obične ljude koji imaju kulturu dobrosusjedstva i kojima je navrh glave sve ovo što se događa”, nastavio je akademik.

No, zaključio je Bevanda, rat „nitko ne priželjkuje, izuzev huškača, pojedinaca koji jako dobro profitiraju od zavađanja naroda”.

Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ambasador Rick Holtzapple, boravit će u Banjoj Luci 8. i 9. prosinca kako bi se sastao s više političkih, akademskih i vjerskih predstavnika u Republici Srpskoj, najavljeno je iz Misije OSCE-a u BiH.

U ponedjeljak, 8. prosinca, ambasador Holtzapple održat će sastanke s gradonačelnikom Banje Luke Draškom Stanivukovićem, šefom Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Srđanom Mazalicom, šefom Kluba izaslanika PDP-a u NSRS-u Igorom Crnadkom i predsjednikom Socijalističke partije Petrom Đokićem.

Holtzapple će se sastati i s Brankom Blanušom, kandidatom SDS-a za predsjednika RS-a.

Misija očekuje potvrdu od kandidata SNSD-a, Siniše Karana, o mogućem sastanku.

U utorak, 9. prosinca, ambasador Holtzapple treba sastat će se s rektorom Univerziteta u Banjoj Luci Radoslavom Gajaninom, a također i sa studentima kojima će na Fakultetu političkih znanosti održati predavanje o temi “Perspektive nove generacije: Zašto je Misija OSCE-a i dalje važna u BiH?”.

Također će se sastati s episkopom banjalučkim Jefremom i banjolučkim biskupom mons. mr. Željkom Majićem.

Ambasador Holtzapple će posjetiti i redakcije ATV-a i Srpske.info. Predviđeni su intervjui za oba medija.

U svim planiranim susretima, šef Misije će naglasiti posvećenost i podršku OSCE-a stabilnosti, inkluzivnom dijalogu te demokratskom i pravnom okviru u Bosni i Hercegovini. Ovaj posjet također je prilika za razgovor o postizbornim događanjima nakon prijevremenih predsjedničkih izbora održanih 23. prosinca, kao i za dogovor o praktičnim načinima buduće suradnje s partnerima Misije u Republici Srpskoj.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine bi se na sjednici zakazanoj za sutra, u drugom krugu glasovanja, trebalo izjasniti o Prijedlogu odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Europskom unijom kao privremenog tijela Vijeća ministara BiH, čiji je predlagač Ured predsjedavateljice Vijeća ministara BiH.

Trebali bi biti razmatrani i Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Usvajanje zakona o VSTV-u i izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH, te imenovanje glavnog pregovarača su uvjet za otvaranje pregovora BiH s Europskom unijom.

Ministri iz srpskog reda glasali protiv

To je istaknuto i početkom studenog, kada je Europska komisija usvojila godišnji Paket proširenja, u kojem je predstavila svoju sveobuhvatnu procjenu napretka zemalja – partnera u procesu proširenja u proteklih godinu dana.

Kako bi se efikasno započeli pristupni pregovori, vlasti moraju, prije svega, finalizirati i usvojiti zakone usmjerene na reformu pravosuđa, koji će biti u potpunosti usklađeni s europskim standardima te imenovati glavnog pregovarača, poručeno je tada iz Europske komisije u njihovoj procjeni napretka BiH na putu ka EU.

Vijeće ministara BiH je navedena dva zakonska prijedloga i odluku o uspostavi Ureda glavnog pregovarača trebalo razmatrati na sjednici koja je bila zakazana za 2. prosinca, ali su ministri iz srpskog naroda (iz SNSD-a) glasali protiv predloženog dnevnog reda i sjednica nije održana.

Predsjedavateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je tada izjavila novinarima da će učiniti sve da nastave dijalog i rad.

Nadala sam se iskoraku kada su u pitanju ova dva zakona, naročito pred zasjedanje Europskog vijeća, jer su postojali jasni signali da bi BiH dobila zeleno svjetlo ako bi završila ove zakone, izjavila je Krišto.

Dodala je da je “najbolje da svako konkretno kaže je li za europski put Bosne i Hercegovine”.

Dva važna zakona

Ministar pravde BiH Davor Bunoza je tada izjavio da su na sjednici trebala biti dva važna zakona, dodajući da na zakonu o VSTV-u rade zadnje dvije godine, koliko rade i na zakonu o Sudu.

Po njegovim riječima, zakon o VSTV-u, koji je trebao biti razmatran, je “kostur onoga zakona koji je bio u petom mjesecu u Domu naroda”.

Mjesecima razgovaramo o tom zakonu, prikupili smo sva mišljenja. Tu verziju zakona smo dostavili, poboljšanu, na e-konzultacije. Nastojali smo naći najbolja moguća rješenja u zakonu o VSTV-u, kazao je Bunoza.

Naveo je da je sa svima surađivao – s entitetima i međunarodnom zajednicom.

Što se tiče izmjena i dopuna Zakona o Sudu, naglasio je da su u ovoj verziji koju su radili “izvukli” samo ono što nije bilo sporno u zadnje dvije godine i Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Osim navedene tri točke dnevnog reda koje se tiču ispunjavanja uvjeta za otvaranje pregovora s EU, Vijeće ministara BiH bi trebalo razmatrati i Informaciju o realizaciji Plana implementacije “Pregled obrane” i Akcijskog plana implementacije “Plana razvoja i modernizacije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine 2017. – 2027.”, kao i Informaciju o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i jedinica Oružanih snaga BiH u inostranstvu za 2026. godinu.