Ministarstvo obrane Republike Hrvatske u ponedjeljak je poslalo prve pozive na obvezne zdravstvene preglede mladićima rođenima 2007. godine koji imaju hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj, čime je započela provedba postupka za temeljno vojno osposobljavanje.

Za popunu prvog naraštaja ročnika upućeno je oko 1200 poziva na zdravstvene preglede koji su planirani u drugoj polovici siječnja, navodi se u priopćenju MORH-a.

Pregledi će se provoditi u Zavodu za zrakoplovnu medicinu u Zagrebu i Zavodu za pomorsku medicinu u Splitu te u ustanovama medicine rada u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Dubrovniku, Pazinu, Rijeci, Gospiću i Virovitici. Troškove prijevoza snosi MORH.

Zdravstveni pregled obuhvaća psihologijsko ispitivanje, opći liječnički pregled, određivanje indeksa tjelesne mase, laboratorijske pretrage krvi i urina, EKG, ispitivanje vidnih i slušnih sposobnosti, kao i preglede ostalih specijalista medicine te druge dijagnostičke pretrage i preglede prema indikaciji. Od novaka se traži da na pregled donesu svu medicinsku dokumentaciju relevantnu za utvrđivanje njihova zdravstvenog stanja.

Novaci ocijenjeni sposobnima za vojnu službu pozive za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja zaprimit će tijekom veljače 2026., dok se početak obuke očekuje početkom ožujka 2026. u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. U prvom naraštaju planiran je raspored do 800 ročnika na te tri vojne lokacije, navodi MORH.

Oni koji to ne žele, u skladu sa Zakonom o obrani, mogu iskazati prigovor savjesti i obavljati civilnu službu.

U Hrvatskoj temeljno vojno osposobljavanje traje dva mjeseca i obuhvaća temeljne vojničke vještine kao što su rukovanje osobnim naoružanjem i suvremenom opremom, pružanje prve pomoći, osnove samoobrane te upoznavanje s ključnim vojnim operacijama Domovinskog rata.

Ročnici će za vrijeme osposobljavanja dobivati mjesečnu naknadu od 1100 eura neto. Uz financijsku naknadu, ročnicima se priznaju dva mjeseca radnog staža te ostvaruju jednokratnu prednost pri zapošljavanju na neodređeno pod jednakim uvjetima u državnim tijelima i tijelima jedinice lokalne samouprave.

Ukoliko je zaposlen, ročnik za vrijeme služenja vojnog roka ne može dobiti otkaz. Zakon je propisao i slučajeve u kojima se može ostvariti pravo na odgodu, primjerice za studente i sportaše.

Tomislav Tomašević oglasio se na društvenim mrežama nakon što je Marko Perković Thompson na jučerašnjem koncertu u Areni Zagreb pozvao na njegovu smjenu “na redovnim ili izvanrednim izborima” te nakon što su se desničari jutros okupili ispred njegovog stana, pjevali Thompsona i najavili referendum o opozivu gradonačelnika.

Tomaševićevu objavu prenosimo u cijelosti:

Dva puta sam na demokratskim izborima izabran za gradonačelnika Zagreba.

Mandat i povjerenje da vodim ovaj grad dali su mi građani Zagreba.

Dokle god imam povjerenje Zagrepčana, radit ću ovaj posao savjesno i odgovorno i donosit ću odluke koje smatram ispravnima bez obzira na pritiske, poručio je Tomašević.

Na sinoćnjem koncertu Marka Perkovića Thompsona u Areni Zagreb, uoči izvođenja pjesme Bojna Čavoglave, pjevač je pozvao na smjenu zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i platforme Možemo “na redovnim ili izvanrednim izborima”.

Zagrebačku vlast pritom je nazvao “ekstremnim ljevičarima i ostacima jugokomunista”, tvrdeći da je riječ o napadu na Domovinski rat i temelje hrvatske države. Nakon toga započeo je pjesmu uzvikom “Za dom”, na što je publika odgovorila s “spremni”.

Dan nakon koncerta, skupina desničarskih aktivista okupila se ispred stana zagrebačkog gradonačelnika u znak prosvjeda jer gradske vlasti nisu odobrile drugi Thompsonov koncert planiran za danas. Prema policijskim procjenama, okupilo se oko 30 osoba, uz otprilike isti broj policajaca koji su osiguravali skup.

Među okupljenima su bili predsjednik A-HSP-a Dražen Keleminec i vijećnik u gradskoj četvrti Donja Dubrava Alin Kavur. Tijekom prosvjeda pjevale su se Thompsonove pjesme, uključujući Bojnu Čavoglave, uz uzvikivanje “Za dom spremni”, a istaknuta je i zastava HOS-a s tim sloganom. Okupljeni su Tomaševića prozivali i vrijeđali te optuživali njega i platformu Možemo da vode “rat protiv domoljublja”.

Kavur je tijekom skupa najavio pokretanje inicijative za referendum o opozivu Tomaševića, rekavši da će prikupljanje potpisa započeti u veljači. Keleminac je dolazak pred stan gradonačelnika nazvao “operacijom Auf Wiedersehn”. Skup je protekao uz pojačano policijsko osiguranje. Policija je zatvorila cestu ispred zgrade, a nad područjem je podignut i policijski dron.

Povoljan geopolitički trenutak ponovno je u fokus Europske unije stavio politiku proširenja, a zemlje zapadnog Balkana bilježe povećanu pozornost europskih institucija. Iako su države regije na različitim razinama integracijskog procesa, raspoloženje u Bruxellesu ocjenjuje se znatno pozitivnijim nego ranijih godina.

Dok Bosna i Hercegovina još čeka otvaranje pristupnih pregovora, Srbija i Crna Gora u tom su procesu već dulje vrijeme. Prema procjenama dopisnika, upravo Crna Gora trenutačno prednjači po brzini i kontinuitetu reformi.

Dopisnik Radiotelevizije Srbije Dušan Gajić ističe kako jačanje politike proširenja donosi i veći interes za unutarnje političke prilike u državama kandidatima, osobito ondje gdje postoje političke krize koje utječu na dinamiku europskog puta.

Crna Gora koristi momentumeuropska unija

Dopisnik Radiotelevizije Crne Gore Ivan Mijanović navodi kako Podgorica ubrzava zatvaranje pregovaračkih poglavlja, uz cilj da postane članica EU-a do 2028. godine.

„Očekuje se zatvaranje još pet poglavlja do kraja godine, čime bi Crna Gora imala ukupno 12 zatvorenih poglavlja, što je znatan iskorak u odnosu na ostale zemlje regije“, rekao je Mijanović.

Sugovornici se slažu da je uloga medija ključna u približavanju složenih europskih tema građanima te da specijalizirani dopisnici iz Bruxellesa imaju važnu informativnu i edukativnu ulogu u procesu europskih integracija.

Na službenom Instagram profilu Marka Perkovića Thompsona objavljene su fotografije s večerašnjeg koncerta u Areni Zagreb.

„Pozdrav iz Zagreba“, stoji u kratkom opisu objave.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Marko Perković Thompson (@thompson_hr)

Uoči koncerta zabilježene su gužve na ulazima u Arenu, a brojni fanovi atmosferu su zagrijavali pjevajući Thompsonove pjesme.

Nastavak dvoranske turneje

Koncert u Zagrebu dio je Thompsonove dvoranske turneje, na koju je krenuo nakon velikih nastupa na hipodromima u Zagrebu i Sinju. Turneju je otvorio u Osijeku, gdje je nastupio dva dana zaredom, a potom održao koncerte u Varaždinu i Zadru.

Najavljeni su i novi nastupi: u Poreču 10. i 11. siječnja, u Splitu 16. i 17. siječnja te u Rijeci 6. veljače.

Zabrana drugog koncerta u Zagrebu

Podsjetimo, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević zabranio je održavanje dodatnog koncerta 28. prosinca u Areni Zagreb, iako je Thompsonov tim zatražio i taj termin. Gradonačelnik je poručio kako, ukoliko se smatra da je odluka nezakonita, postoje pravni mehanizmi za njezino osporavanje.

Spor između pjevača i Grada Zagreba traje već neko vrijeme, a u središtu prijepora nalazi se korištenje pozdrava na početku pjesme Bojna Čavoglave.

Zašto postoji toliko naoružavanje Republike Hrvatske? – zapitao se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, govoreći o regionalnim vojnim procesima u kojima sudjeluje i Hrvatska te odmah ponudio svoj odgovor:

– Drugi cilj ne postoji osim izravnoga ugrožavanja Republike Srbije i njezina teritorijalnog integriteta. Vučić je to izjavio na otvaranju Konferencije veleposlanika u Beogradu, u govoru u kojem je velik dio izlaganja posvetio sigurnosnim kretanjima u regiji, tvrdeći da se niz vojnih sastanaka, sporazuma i procesa u javnosti sustavno umanjuje ili prešućuje. Govoreći o regionalnim odnosima, rekao je da se o pojedinim sastancima govori kao o nečemu bezazlenom, iako, prema njegovim riječima, imaju znatno dublje značenje. – Iznenada imate sastanke Prištine, Tirane i Zagreba, koje svi uglavnom umanjuju i govore: Pa zar će nas oni napasti? Ali zašto su održali taj sastanak? Zašto su potpisali sporazum o suradnji, i to ne samo o suradnji, nego o stvaranju vojnog saveza? Zbog čega? Zbog sira i vojne glazbe nisu. Zbog čega su širili te vojne sporazume sa Slovenijom, zbog čega su pokušavali tako uporno uključiti i Bugarsku u te procese? Sasvim je izvjesno da to nisu činili zbog priče za novine, naprotiv – rekao je.

U nastavku se ponovno vratio pitanju naoružavanja, zadržavajući se posebno na Hrvatskoj i razmjerima vojne modernizacije.

– Zašto postoji toliko naoružavanje Republike Hrvatske? Stotine novih vozila, osamnaest novih Cezara, zrakoplovi, protuzračna sredstva. Protiv koga? Drugi cilj ne postoji osim izravnog ugrožavanja Republike Srbije i njezina teritorijalnog integriteta – rekao je Vučić. Nakon toga zapitao se tko bi, prema službenim objašnjenjima, uopće mogao predstavljati prijetnju, s obzirom na položaj Srbije u okruženju. – A od koga se trebate štititi? Zar NATO nije dovoljno snažan da u svakom trenutku može svladati neku malu Srbiju? Teško da bi se Srbija usudila, a i znaju da to nije naša politika napadati bilo koga u regiji – dodao je Vučić.

U istom je dijelu govora ironično spomenuo i Austriju, dovodeći u pitanje obrazloženja o razlozima regionalnog naoružavanja.

– Zbog čega stotine novih oklopnih vozila, zbog čega osamnaest novih Cezara, zbog čega zrakoplovi, protuzračna sredstva i sve ostalo? Zbog Austrije? Austrije koja je navodno vojno neutralna? Samo na papiru, naravno – to je svima jasno. Neće biti zbog Austrije. Bit će zbog Srbije – rekao je. Govoreći o širem sigurnosnom okviru, Vučić je regionalna kretanja povezao s odnosima između NATO-a i Rusije, tvrdeći da se istočna Europa priprema za moguće scenarije većih sukoba. – Kako bi se zaštitilo to istočno krilo, u slučaju eventualnog sukoba s Ruskom Federacijom, gomilat će se trupe u našem okruženju – rekao je.

Dodao je da je o tim pitanjima razgovarao s međunarodnim sugovornicima, ali da, kako je naveo, nije naišao na ozbiljniju reakciju.

– I kada sam razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a, i kada sam razgovarao s ljudima u Europskoj uniji, svi su samo slijegali ramenima – nastavio je. U završnom dijelu govora naglasio je diplomatima da, unatoč svemu što vidi kao prijetnje, odgovor Srbije mora biti smiren i promišljen. – Osim našeg posla odvraćanja, koji obavlja vojska, vaš posao, posao svih vas koji se bavite politikom, jest da sačuvamo mir. Sve dok jačamo svoje kapacitete i dok naše gospodarstvo raste jednakom brzinom ili brže od njihovih gospodarstava, ne možemo biti ugroženi – rekao je. Govor je zaključio povijesnim osvrtom. – Neće biti jednostavno, ali moramo sačuvati mir. Imali smo generacije ljudi koje smo izgubili u prošlom stoljeću. Vrijeme je da imamo stoljeće mira, stabilnosti i sigurnosti – zaključio je srbijanski predsjednik.

Građani Srbije posljednjih dana masovno jurišaju na mjenjačnice pokušavajući se riješiti dinara i kupiti eure, uprkos uvjeravanjima vlasti i Narodne banke Srbije da nema razloga za paniku. Kako piše Deutsche Welle, strah od mogućih američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) i njihovog prelijevanja na bankarski sistem izazvao je val nepovjerenja i podsjetio mnoge na traumatična iskustva iz devedesetih godina.

U brojnim mjenjačnicama širom Srbije euri su postali deficitarna roba. “Imamo 500 eura, ali morate doći u narednih nekoliko sati, ne možemo ih zadržati”, kazao je jedan mjenjač s Novog Beograda. U Kragujevcu su građanima poručivali da se može skupiti najviše oko 2.000 eura u kratkom roku, ali da bolji kurs ne treba tražiti jer je “svugdje isti”.

Panika je počela prije desetak dana nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio da bi američke sankcije protiv NIS-a mogle pogoditi i banke koje sarađuju s tom kompanijom, pa čak i Narodnu banku Srbije. Iako je NBS poručila da će, ako bude potrebno, prekinuti saradnju s NIS-om kako bi zaštitila platni sistem, strah se među građanima već proširio.

Dodatnu nervozu izazvao je i blagi pad dinara od 0,2 posto u odnosu na euro – najveće pomjeranje kursa u ovoj godini. Novi srednji kurs iznosi 117,36 dinara za euro, a Narodna banka Srbije zabranila je dodatne provizije kako bi spriječila da cijena eura pređe psihološku granicu od 120 dinara.

Predstavnik Udruženja mjenjača Srbije Borislav Brujić tvrdi da mjenjačnice imaju dovoljno eura i da je stanje stabilizirano, ali priznaje da je potražnja u prethodnim danima bila neuobičajeno visoka. Bankari, s druge strane, ističu da za paniku nije bilo realnih ekonomskih razloga.

“Vidjeli smo koliko psihologija mase utiče na ekonomsko ponašanje. Kada ljudi čuju riječi poput sankcije, slom sistema i katastrofa, prva reakcija je bježanje u euro, jer ga doživljavaju kao sigurnu valutu”, kazao je bankar Vladimir Vasić za Deutsche Welle.

Stručnjaci podsjećaju da u Srbiji još uvijek živo sjećanje na hiperinflaciju, dinare s bezbroj nula i propast štednje. “To iskustvo trajno je oblikovalo nepovjerenje prema domaćoj valuti i institucijama”, smatra Ivan Stanojević, docent političke ekonomije u Beogradu.

On ocjenjuje da vlast dodatno doprinosi panici. “Kada se sedmicama govori o sankcijama, propasti banaka i katastrofalnim scenarijima, normalno je da se ljudi osjećaju uplašeno. U takvom ambijentu euro postaje utočište”, ističe Stanojević.

Iako vlasti tvrde da je situacija pod kontrolom, ostaje nepoznato koliko su građani novca povukli iz banaka i kakve bi dugoročne posljedice to moglo imati. Za sada, panika se donekle smiruje, ali nepovjerenje prema dinaru i dalje ostaje snažno, zaključuje Deutsche Welle.

Točno prije Božića, prodor arktičkih zračnih masa trebao bi stići do Europe te donijeti snijeg na dio kontinenta. Kako piše The Weather Channel, hladna zračna masa može stići i do Njemačke. Temperature će tamo naglo pasti 23. prosinca, a dan nakon toga očekuje se snijeg.

Uz promjenu vremena i zahlađenje, visoki tlak proširit će se nad sjevernom Europom. Upravo to područje visokog tlaka može uzrokovati hladan istočni vjetar. Neki bi dani, navodi The Weather Channel, mogli biti i stvarno ledeni. Naime, prognozira se da će temperature pasti i na -10 °C. Što se tiče Njemačke, najtoplije će biti uz Gornju Rajnu, a najhladnije uz rub Alpa.

Snježne padaline, koje se očekuju 24. prosinca, bit će lagane na jugu Njemačke, no ponegdje se očekuju snježni pljuskovi. Najviše snijega sigurno će pasti uz Alpe i duž obale Baltičkog mora između Glücksburga i Heringsdorfa. S obzirom na to, dio Njemačke mogao bi imati bijeli Božić

Iako trenutne prognoze najavljuju snijeg, situacije se još može promijeniti. Naime, prognoze će biti sve točnije što je Božić bliže. No, izgledi za bijeli Božić – barem za sjeverniji dio Europe – poprilično su veliki.

Roming za zapadni Balkan, pa tako i za Bosnu i Hercegovinu, mogao bi konačno biti ukinut sljedeće godine, prema preporuci najvišeg političkog tijela Europske unije. Očekuje se da će Europsko vijeće pozvati Europsku komisiju da ubrza rad na tome da se Bosna i Hercegovina i druge države zapadnog Balkana uključe naredne godine u program „Roaming kao kod kuće“ (Roam like at home area), piše Avaz.

U nacrtu zaključaka za dvodnevni sastanak Vijeća, koji će biti održan ovaj tjedan, navodi se da će se Ukrajina i Moldavija pridružiti programu „Roaming kao kod kuće“ od 1. siječnja 2026. godine, a partneri sa zapadnog Balkana će učiniti isto 2026. godine.

– Vijeće poziva Komisiju da ubrza rad na ostvarenju ovog cilja – navodi se u nacrtu zaključaka.

Ovaj program, uveden 2017. godine, omogućava korisnicima da koriste mobilnu telefoniju unutar EU po istim cijenama kao kod kuće, bez dodatnih troškova za roming. To bi značilo da će korisnici iz Bosne i Hercegovine i ostalih država zapadnog Balkana plaćati minute, SMS poruke i mobilni internet po cijenama kao da su kod kuće, uz moguća samo neka ograničenja za one koji kod kuće imaju neograničene domaće pakete mobilnog interneta.

Do sada je prvo Regionalni sporazum o romingu, potpisan 2019., a stupio na snagu 1. srpnja 2021., omogućio korisnicima mobilne telefonije sa zapadnog Balkana da koriste mobilne telefone u regiji po istim cijenama kao kod kuće, bez dodatnih troškova za pozive, poruke i mobilni internet.

Visoki troškovi

Prema posljednoj analizi Regionalnog vijeća za suradnju (RCC), u usporedbi s ožujkom 2023., korisnici mobilnih usluga iz Bosne i Hercegovine su u srpnju 2024. plaćali do 49 posto niže cijene roming-paketa, dok su standardne cijene mobilnog interneta (bez paketa) snižene i do 99,8 posto.

Cijene za korištenje usluga na teritoriji EU variraju ovisno od telekom operatera, te međusobnih dogovora i paketa koji telekom operateri iz Bosne i Hercegovine nude korisnicima, ali su troškovi i dalje visoki.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović boravio je u službenom posjetu Slovačkoj Republici, gdje se sastao s ključnim političkim vrhom države: predsjednikom Peterom Pellegrinijem, premijerom Robertom Ficom te predsjednikom Narodnog vijeća Richardom Rašijem. Nakon sastanaka, predsjednik je nastavio u poznatom tonu o Ukrajini i EU.

– Nemam hrabrost davati savjet bilo kojem narodu što da radi u takvim trenucima. Ono što pouzdano znam je da će se cijena takvog razmišljanja brojati u glavama i životima Ukrajinaca i Rusa, a neće Nijemaca i Francuza – komentirao je predsjednik Republike Zoran Milanović prijedlog o mogućim teritorijalnim ustupcima koje bi Ukrajina bila spremna razmotriti u svrhu okončanja rata. Predsjednik je to rekao u Bratislavi, tijekom službenog posjeta Slovačkoj Republici, gdje se sastao sa slovačkim predsjednikom Peterom Pellegrinijem, predsjednikom Vlade Robertom Ficom te s predsjednikom Narodnog vijeća Slovačke Republike Richardom Rašijem.

-Lako je mahati i vitlati sabljom ili bacati koplje koje ne padne na kraju na tvoju kuću ili u vrt – dodao je Predsjednik te poručio kako su “teritorijalni ustupci i teritorijalne koncesije, koje bi Ukrajina trebala napraviti, stvar Ukrajine”.

– Svaki savjet u smjeru prihvatite ili ne prihvatite u stvari ima jednu dijaboličnu crtu u sebi. Iza takvog stava – nemojte prihvatiti, na primjer, što čujem od mnogih pametnjakovića u Europskoj uniji, stoji još nekoliko stotina leševa – rekao je predsjednik Milanović.

– Politički trenutak, političko razdoblje u kojem se nalazi Europa je kritično. Slovačka i ljudi koji je vode su neki od onih s kojima se o tome može otvoreno razgovarati. Jer, realno, mi pristup informacijama nemamo. Te informacije neki čuvaju za sebe i to je stvarnost u kojoj živimo – rekao je predsjednik Milanović komentirajući sastanke koje je imao s čelnicima Slovačke Republike.

– Smatram da se od strane određenih snaga, država i krugova guraju odluke koje su i štetne i opasne za Europu i europske države. Europska unija, Komisija i europske institucije su tijela prema kojima – u odnosu prema njima i onome što govore, poduzimaju i rade – uvijek treba imati kreativnu skepsu – upozorio je predsjednik Milanović.

Predsjednik je pojasnio da smatra kako je to bazični pristup prema birokraciji i prema onima koji su neizabrani odnosno „nisu demokratski izabrani“.

– Ja to nikada nisam nazivao ‘duboka država’ zato što Europska unija nije država i što se tiče mene i svih koji razmišljaju tako, neće nikada ni postati država jer to je put u propast. Ali, udruženje i način djelovanja europskih slobodnih država i nacionalnih država – to da – rekao je predsjednik Milanović istaknuvši da Europsku uniju vidi kao prostor tolerancije, slobode, putovanja, ali nikako „kao okomiti, vertikalni pristup u kojem navodno svi odlučujemo u zajednici sretnih i razdraganih nacija, a u stvari odlučuje njih nekoliko“.

– Slovačka je jedna od država čije političko vodstvo pripada onima koji misle svojom glavom i imaju čvrst stav o nekim pitanjima. Nikako ne želim uvrijediti ili podcijeniti neke druge u Europi, ali Slovačka i njezini lideri se u tome ističu – rekao je predsjednik Milanović te naveo kako je prije sastanka sa svojim domaćinom, predsjednikom Pellegrinijem, razgovarao i s premijerom Ficom. „Direktno sam se informirao i saznao neke njegove poglede i stavove o onome što je pred njima i o čemu će se sutra odlučivati na Europskom vijeću, a u pitanju su velike odluke. O tome sam nastavio razgovarati s predsjednikom Pellegrinijem i to je bio i srž naših razgovora“, rekao je predsjednik Milanović dodavši da su, osim toga, razgovarali i o ekonomiji, razmjeni, turizmu te industriji.

Na pitanje novinara o upotrebi zamrznute ruske imovine za financiranje reparacijskog zajma za Ukrajinu predsjednik Milanović je rekao: „Ruska sredstva su rusko suvereno vlasništvo i to se ne dira, a ako se dira, to je trebalo napraviti prvi dan ili u prvoj godini rata. Činjenica da to nije napravljeno u prvoj godini rata nego na isteku četvrte godine rata govori o logičkoj i argumentacijskoj neodrživosti toga“, pišu 24sata.

– Ja neću reći da sam protiv toga, ali protiv toga je Europska centralna banka, niz aktera je protiv toga jer su svjesni kamo to vodi. Ono što mene fascinira je neodgovornost jedne grupe ljudi koja trenutno izdaju naređenja jer znaju da za to sutra neće odgovarati“, rekao je predsjednik Milanović. „To je jedno od prokletstava demokratskog sustava kojeg mi poznajemo i od kojeg nema boljeg. On često dopušta pristup – nakon mene potop, baš me briga što će biti iza mene, tko će vraćati te stotine milijardi eura, kako će na kraju rat stvarno završiti. To je istovremeno i ljepota i prokletstvo liberalne demokracije kakvu poznajemo i neodgovornost ljudi koji o sebi imaju jako visoko mišljenje. To je smišljeno drugdje, a Europska komisija to provodi i u tom lancu interakcije države kao Hrvatska, Slovačka i mnoge druge ne sudjeluju, mi s time nemamo veze. Osjećam sažaljenje prema onima koji misle da nešto predstavljaju, mi u tome ne sudjelujemo, ja u tome ne želim sudjelovati – rekao je predsjednik Milanović.

Ponajbolji tenisač u povijesti Novak Đoković danas je potvrdio kako će u sklopu priprema za prvi Grand Slam turnir sljedeće sezone, Australian Open, nastupiti na ATP turniru iz serije 250 koji se održava u Adelaideu u razdoblju od 12. do 17. siječnja sljedeće godine.

Osvajač rekordne 24 Grand Slam titule dva puta je osvojio Adelaide 2007. i 2023. godine, a na Australian Openu će pokušati doći do prve Grand Slam titule nakon US Opena 2023. godine.

Đoković je sa suprugom Jelenom i djecom nedavno okrenuo novu stranicu, preselio se u Grčku zajedno s djecom i danas svi uživaju u životnim blagodatima Atene. Njegova supruga Jelena nije imala lagan životni put, njezina je obitelj bila je financijski dobrostojeća, ali je onda iznenada uslijedio strmoglavi pad.

– Moja obitelj je bila dobrostojeća, pa smo bankrotirali, snalazili smo se, sve smo proživjeli. Na mišiće moje mame, s ogromnom voljom, željom i snagom koju moja sestra i ja imamo, ono što ona nije imala, obje smo otišle studirati u inozemstvo – ispričala je Jelena o teškim danima, a prenio je to portal Hello.

Otac i majka Đokovićeve supruge Jelene ne vole pojavljivati se u javnosti, a Jelena je jednom prilikom rekla da joj je majka Vera veliki životni uzor: ‘Vjerujem da žene stječu mnoge kvalitete gledajući svoje roditelje, posebno svoje majke. Moja majka je rano rodila mene i sestru, odgajala nas i stalno radila.’