Zašto postoji toliko naoružavanje Republike Hrvatske? – zapitao se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, govoreći o regionalnim vojnim procesima u kojima sudjeluje i Hrvatska te odmah ponudio svoj odgovor:

– Drugi cilj ne postoji osim izravnoga ugrožavanja Republike Srbije i njezina teritorijalnog integriteta. Vučić je to izjavio na otvaranju Konferencije veleposlanika u Beogradu, u govoru u kojem je velik dio izlaganja posvetio sigurnosnim kretanjima u regiji, tvrdeći da se niz vojnih sastanaka, sporazuma i procesa u javnosti sustavno umanjuje ili prešućuje. Govoreći o regionalnim odnosima, rekao je da se o pojedinim sastancima govori kao o nečemu bezazlenom, iako, prema njegovim riječima, imaju znatno dublje značenje. – Iznenada imate sastanke Prištine, Tirane i Zagreba, koje svi uglavnom umanjuju i govore: Pa zar će nas oni napasti? Ali zašto su održali taj sastanak? Zašto su potpisali sporazum o suradnji, i to ne samo o suradnji, nego o stvaranju vojnog saveza? Zbog čega? Zbog sira i vojne glazbe nisu. Zbog čega su širili te vojne sporazume sa Slovenijom, zbog čega su pokušavali tako uporno uključiti i Bugarsku u te procese? Sasvim je izvjesno da to nisu činili zbog priče za novine, naprotiv – rekao je.

U nastavku se ponovno vratio pitanju naoružavanja, zadržavajući se posebno na Hrvatskoj i razmjerima vojne modernizacije.

– Zašto postoji toliko naoružavanje Republike Hrvatske? Stotine novih vozila, osamnaest novih Cezara, zrakoplovi, protuzračna sredstva. Protiv koga? Drugi cilj ne postoji osim izravnog ugrožavanja Republike Srbije i njezina teritorijalnog integriteta – rekao je Vučić. Nakon toga zapitao se tko bi, prema službenim objašnjenjima, uopće mogao predstavljati prijetnju, s obzirom na položaj Srbije u okruženju. – A od koga se trebate štititi? Zar NATO nije dovoljno snažan da u svakom trenutku može svladati neku malu Srbiju? Teško da bi se Srbija usudila, a i znaju da to nije naša politika napadati bilo koga u regiji – dodao je Vučić.

U istom je dijelu govora ironično spomenuo i Austriju, dovodeći u pitanje obrazloženja o razlozima regionalnog naoružavanja.

– Zbog čega stotine novih oklopnih vozila, zbog čega osamnaest novih Cezara, zbog čega zrakoplovi, protuzračna sredstva i sve ostalo? Zbog Austrije? Austrije koja je navodno vojno neutralna? Samo na papiru, naravno – to je svima jasno. Neće biti zbog Austrije. Bit će zbog Srbije – rekao je. Govoreći o širem sigurnosnom okviru, Vučić je regionalna kretanja povezao s odnosima između NATO-a i Rusije, tvrdeći da se istočna Europa priprema za moguće scenarije većih sukoba. – Kako bi se zaštitilo to istočno krilo, u slučaju eventualnog sukoba s Ruskom Federacijom, gomilat će se trupe u našem okruženju – rekao je.

Dodao je da je o tim pitanjima razgovarao s međunarodnim sugovornicima, ali da, kako je naveo, nije naišao na ozbiljniju reakciju.

– I kada sam razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a, i kada sam razgovarao s ljudima u Europskoj uniji, svi su samo slijegali ramenima – nastavio je. U završnom dijelu govora naglasio je diplomatima da, unatoč svemu što vidi kao prijetnje, odgovor Srbije mora biti smiren i promišljen. – Osim našeg posla odvraćanja, koji obavlja vojska, vaš posao, posao svih vas koji se bavite politikom, jest da sačuvamo mir. Sve dok jačamo svoje kapacitete i dok naše gospodarstvo raste jednakom brzinom ili brže od njihovih gospodarstava, ne možemo biti ugroženi – rekao je. Govor je zaključio povijesnim osvrtom. – Neće biti jednostavno, ali moramo sačuvati mir. Imali smo generacije ljudi koje smo izgubili u prošlom stoljeću. Vrijeme je da imamo stoljeće mira, stabilnosti i sigurnosti – zaključio je srbijanski predsjednik.

Građani Srbije posljednjih dana masovno jurišaju na mjenjačnice pokušavajući se riješiti dinara i kupiti eure, uprkos uvjeravanjima vlasti i Narodne banke Srbije da nema razloga za paniku. Kako piše Deutsche Welle, strah od mogućih američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) i njihovog prelijevanja na bankarski sistem izazvao je val nepovjerenja i podsjetio mnoge na traumatična iskustva iz devedesetih godina.

U brojnim mjenjačnicama širom Srbije euri su postali deficitarna roba. “Imamo 500 eura, ali morate doći u narednih nekoliko sati, ne možemo ih zadržati”, kazao je jedan mjenjač s Novog Beograda. U Kragujevcu su građanima poručivali da se može skupiti najviše oko 2.000 eura u kratkom roku, ali da bolji kurs ne treba tražiti jer je “svugdje isti”.

Panika je počela prije desetak dana nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio da bi američke sankcije protiv NIS-a mogle pogoditi i banke koje sarađuju s tom kompanijom, pa čak i Narodnu banku Srbije. Iako je NBS poručila da će, ako bude potrebno, prekinuti saradnju s NIS-om kako bi zaštitila platni sistem, strah se među građanima već proširio.

Dodatnu nervozu izazvao je i blagi pad dinara od 0,2 posto u odnosu na euro – najveće pomjeranje kursa u ovoj godini. Novi srednji kurs iznosi 117,36 dinara za euro, a Narodna banka Srbije zabranila je dodatne provizije kako bi spriječila da cijena eura pređe psihološku granicu od 120 dinara.

Predstavnik Udruženja mjenjača Srbije Borislav Brujić tvrdi da mjenjačnice imaju dovoljno eura i da je stanje stabilizirano, ali priznaje da je potražnja u prethodnim danima bila neuobičajeno visoka. Bankari, s druge strane, ističu da za paniku nije bilo realnih ekonomskih razloga.

“Vidjeli smo koliko psihologija mase utiče na ekonomsko ponašanje. Kada ljudi čuju riječi poput sankcije, slom sistema i katastrofa, prva reakcija je bježanje u euro, jer ga doživljavaju kao sigurnu valutu”, kazao je bankar Vladimir Vasić za Deutsche Welle.

Stručnjaci podsjećaju da u Srbiji još uvijek živo sjećanje na hiperinflaciju, dinare s bezbroj nula i propast štednje. “To iskustvo trajno je oblikovalo nepovjerenje prema domaćoj valuti i institucijama”, smatra Ivan Stanojević, docent političke ekonomije u Beogradu.

On ocjenjuje da vlast dodatno doprinosi panici. “Kada se sedmicama govori o sankcijama, propasti banaka i katastrofalnim scenarijima, normalno je da se ljudi osjećaju uplašeno. U takvom ambijentu euro postaje utočište”, ističe Stanojević.

Iako vlasti tvrde da je situacija pod kontrolom, ostaje nepoznato koliko su građani novca povukli iz banaka i kakve bi dugoročne posljedice to moglo imati. Za sada, panika se donekle smiruje, ali nepovjerenje prema dinaru i dalje ostaje snažno, zaključuje Deutsche Welle.

Bizarna prometna nesreća dogodila se u subotu u Ostrikovcu kod Ćuprije u Srbiji, a samo pukom srećom nije došlo do tragedije.

Vozač je izlazeći iz zavoja izgubio kontrolu nad vozilom. Automobil se zanio, proklizao i doslovno završio na kući Saše Dimitrijevića. Vozač je preventivno prevezen u bolnicu u Ćupriji, gdje su mu utvrđene lakše tjelesne ozljede.

U trenutku nesreće u kući je bio samo vlasnikov sin Darko, koji je gledao televiziju. Iznenada je čuo snažan prasak i lom stakla te je pomislio da se urušio krov. Istrčao je van i ugledao nevjerojatan prizor – automobil na kući i vozača koji pokušava izaći. Imali smo ogromnu sreću da nitko nije stradao, izjavio je Dimitrijević, koji smatra i da zna kako je vjerojatno došlo do nesreće, piše Telegraf.

Mladić koji je bio za volanom tek je položio vozački ispit. Poznajem njega i njegove roditelje koji rade u inozemstvu. On je iz susjednog sela Jovca, rekao je i naglasio da je zavoj ispred njegove kuće izuzetno oštar.

Kada je ušao u zavoj, izgubio je kontrolu nad vozilom, proklizao, probio ogradu dvorišta i nakon prevrtanja završio na krovu kuće, zaključio je Dimitrijević.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by 192.RS (@192_rs)